Rabu, 15 Juni 2011

MSS Hahu'u Selu Idozus no Invalidus

Posting Husi : Josefa Parada

DILI–Ministeriu Solidariedade Sosial (MSS), liu husi Diresaun Nasional Seguransa Sosial, hahuu halao faze dahuluk pagamentu ba ferik-katuas no invalidus sira iha distritu 13. Pagamentu nee rasik komesa lao ona iha Segunda (13/06).
Xefe Departementu CIT, João Bosco de Jesus Mendonça, haktuir, bazeia ba kalendariu pagamentu idozus no invalidus iha faze primeiru 2011 nee ba Distritu Dili nian, hahuu husi loron (13/06) too (17/06) sei halao pagamentu ba 2,136 benefisiarius husi Sub Distritu Cristo Rei.
Iha loron hanesan (13/06) too (18/06), pagamentu mos halo ba 2,009 benefisiarius husi Sub Distritu Dom Aleixo nian. Tuir fali, iha loron (18/06), pagamentu halao iha Sub Distritu Metinaro ba benefisiarius hamutuk 339. Iha loron (18/06) too (20/06), sei halo pagamentu ba 1,156 benefisiarius husi Sub Distritu Nain Feto. Hafoin iha loron (20/06) too (23/06), sei iha pagamentu ba 1,380 benefisiarius husi Sub Distritu Vera Cruz no ikus liu mak pagamentus ba idozus no invalidus nee sei remata iha Sub Distritu Atauro ho nia benefisiarius 833 iha loron (25/06) too (02/07). Needuni, total benefisiarius husi Distritu Dili nebee mak sei simu osan terseira idade no invalidus hamutuk 7,853 benefisiarius.      
Iha fatin hanesan, Simplicio dos Santos Mendonça, nudar Adminsitradaor Sub Distritu Cristo Rei, Distritu Dili, ba STL iha ninia servisu fatin Becora, Dili Segunda (13/06), informa katak, pagamentu hahuu ona iha Suku Bidau Santana no Suku Metiaut, tuir orariu nebee ninia parte fahe ba suku hitu nebee pertense ba arena Sub Distritu Cristo-Rei nian.
“Razaun hili uluk suku rua nee, tanba sira nia populasaun uitoan deit, no bazeia ba sira nia dadus nebee ami simu uitoan, entaun ami koloka suku rua nee simu hamutuk, depois mak foin tuir fali suku sira nebee mak ninia populasaun barak hanesan Suku Camea, Balibar, Becora Hera no Kuluhun,” dehan Simplicio.
Nia esplika, tuir prosesu nebee mak iha, hatudu katak, pagamentu ba iha terseira idade sira lao diak tanba iha linha koordenasaun entre nivel sub distritu, distrital no nasional nebee servisu hamutuk ho pessoal nebee mak servisu iha sub distritu ho pessoal nebee servisu iha Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS), hanesan iha diresaun protesaun labarik nebee sempre halo ligasaun no koordena ho servisu ida nee. Needuni too ohin seidauk iha problema balun nebee rezolve tanba buat hotu lao diak.
“Depois pagamentu nee remata,ami sei fahe ba sesaun rua nebee sesaun ida mak rejista em jeral ba iha veteranus nian, no ida seluk fali mak pagamentu ba iha idozus nian nebee ami tenki fahe buat nee halo diak tanba ami iha nee funsionariu limitadu tebes. Ami sei esforsu makaas hodi nunee pagamentus ba iha terseira idade nian tenki lao nafatin, nunee mos direitus ba veteranus funu nain sira mos tenki lao nafatin hanesan foo nafatin tempu ba sira, para halo rejistu,” informa Administrador Sub Distritu Cristo Rei nee.
Tuir Simplicio, pagamentu ba terseira idade nee sei halao durante loron lima nia laran, hahuu husi Segunda ba too iha Sesta. Maibe depende mos ba iha loron terminasaun, tanba se depois loron nebee termi maibe pagamentus seidauk hotu, entaun sei dada tan (hanaruk tan).
Simplicio hatutan, katuas ferik sira sei simu deit sira nia osan too fulan neen, needuni maske iha informasaun nebee too ba komunidade sira katak, idozu simu sira nia osan iha tinan ida nee remata ona, ida nee la loos.
“Hau hatete ona ba idozus sira katak, imi lalika rona informasaun husi parte nebee deit maibe tenki rona informasaun husi xefi aldeia no xefi suku sira. Kuandu sira mak hatoo informasaun sira nee, entaun loos, tanba sira mai rona informasaun iha Sub Distritu. Hau mos dehan ona ba sira katak, pagamentu idozu ida ohin, nee pagamentu fulan neen nian, nebee iha parte balun iha idozu nebee mak simu fulan 6 nian, balun simu mos la too fulan 6, tanba haree ba iha data rejista ida nee, balun bele simu fulan 2, fulan 5 no fulan 3. Ida nee nia razaun tanba prosesu rejista nee mak determina,” katak Simplicio.
Nia foo ezemplu, see idozu nee rejista iha fulan 6 kotuk ba (Janeiru), entaun nia simu husi Janeiru too Junho. See nia foin mak rejistu iha fulan Fevereiru, Marcu ka Abril, entaun sura kedas husi fulan ida nebaa mai too iha Junho. Tanba nee, osan nebee idozus sira simu, sei la hanesan, maibe ba sira nebee antigun, ida nee sei simu normal husi Janeiru too Junho.
Afonso da Costa, nudar idozu husi Suku Bidau Santa Ana, informa katak, nudar idozu nia senti kontenti tanba governu bele ajuda katuas ferik sira liu husi osan terseira idade ida nee.
Entertantu Albino da Costa, husi Suku Bidau Santa Ana mos dehan,”ami senti kontenti ho haksolok tanba ohin (Segunda-red) ami bele simu osan tuir idozus nian. Estadu hakarak oferese osan ida nee ba ami, no liu husi osan nebee mak iha, hau sei uza ba hau nia presiza lor-loron nian, nunee mos liu husi osan nebee simu, sei uza ba han, selu labarik nia eskola ho trata hatais nian. Entertantu osan nebee mak ami simu ida nee, ami senti la sufisiente ba ami nesesidade maibe estadu oferese ona entaun ami simu deit maski osan ida nee la too ba ami atu halao ami nia presiza lor-loron nian, hanesan ba presiza familia uma laran nian, ida nee ba loron ida ka rua bele sufisiente ba ami nia familia,” tenik Albino.
Tuir obesrvasaun STL, maske pagamentus ba terseira idade nee tuir orarariu hahuu iha tuku 8.00 dadersan, maibe realiade, too ona tuku 10.00, osan seidauk too ba iha katuas-ferik sira nia liman. Katuas ferik sira kontinua hein nafatin atu bele hetan sira nia direitu. lia

Xanana Simu Kompaña Digecel Atu Mai Kompete ho Timor Telekom

Dili-Ita hotu hatene katak Kompaña Timor Telecom Investe ona iha Timor leste hahu iha 2000 liu ba maibe to’o agora iha area rurais sei dauk bele asesu ba redi telekomunikasaun no internet. Kestaun ida ne’e maka governu Timor Leste liu husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hodi simu tan kompaña Digicel husi Irlandia atu bele mai halo investimentu iha area Telekomunikasaun hodi kompete ho Timor Telecom.
Tuir Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten katak Governu Timor Leste diskuti ona lei Liberalizasaun hodi husik kompaña Telekomunikasaun foun hanesan Digecel husi Irlandia no Telekomsel husi Indonesia atu bele mai investe iha Timor Leste hodi kompete ho Timor Telecom.
“Agora dadaun governu Timor Leste iha ona lei Liberalizasaun ne’ebé sei diskuti hela iha  konsellu Ministru.  Konselho Ministru maka sei disidi atu fó posibilidade ba kompaña foun atu bele mai investe iha area telekomonikasaun iha Timor Leste atu nune bele kompete ho Timor Telekom”dehan Xanana hafoin simu Prezidente Digecel Denis O Brain iha Palacio Governu Tersa (09/06/2011)
Iha parte seluk hanesan Prezidente Digicel Denis O Brain informa katak ami prontu atu mai investe ami nia redi Telekomonikasaun iha Timor Leste tuir lei liberalizasaun ne’ebé Governu Timor Leste aprova tia ona.
“Ami mai hasoru malu ho Primeiru Ministru atu koalia tan atu nune ami bele mai investe tan redi telekomonikasaun iha Timor Leste ami informa tan planu potensial balun ba Governu Timor Leste hodi disidi se’e mak atu bele liberaliza merkadu”dehan Denis hafoin hasoru malu ho PM iha Palacio Governu.
Prezidente ne’e mos informa tan katak Digicel hanesan kompaña Telekomunikasaun ne’ebe mos kuinesidu iha Asia no Eropa no ami pronto atu mai investe iha Timor Leste hodi hadia nasaun nia Dezenvolvimentu liu husi Area Telekomunikasaun.
Nia mos hatutan tan katak hatan ba proposta ne’e Primeiru Ministru Xanana Gusmão nia apresia ho ami nia kompaña maibe atu disidi tenke liu husi lei liberalizasaun ne’ebé governu sei diskuti hela iha Konsellu Ministru.
“Ami mos fo agradesementu ba Governu Timor Leste ne’e fo oportunidade ba Digecel hodi fó apoiu ba atividade barak ne’ebé  realiza iha Timor Leste durante ne’e hanesan Jogu Futebol,kurida bisikleta”dehan nia.

Governu Rekolla Proposta Distritu Nian ba OJE 2012

Dili-Ita hotu hatene katak dala barak ema balun dehan “Governo de Facto” ida ne’e gasta osan barak maibe nunka fo benefisiu ba povu iha rai ida ne’e, maibe ita hare ba realidade Governu ida ne’e iha duni programa ne’ebé hanaran PDD,PDN ho PDL, ida ne’e signifika katak maske neneik maibe Governu ida ne’e bebeik ona.
Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten katak Pakote Dezenvolvimentu Desentralizasaun (PDD) ne’e primeiru no segundu Pakote Dezenvolvimentu Lokal nian, ne’e inportante tebes tamba ho programa ne’e bele ona responde povu nia nesesidade no bele responde povu nia moris ba iha futuru.
“Ita tenke servisu makaas no la’o tuir regra sira no ordem,tamba planu ba dezenvolvimentu liu husi projetu PDD no PDL ne’e ho orsamentu ne’e boot,hau husu ba Administarador Distritu sira hotu atu toma atensaun ba orsamentu ne’e atu bele utiliza didiak atu nune’e bele fo benefisiu ba povu”dehan Xanana hafoin partisipa iha Rekolla Proposta Distritu nian iha Xanana “Sport Center Dili” Segunda (13/06)
Nia mos informa tan katak husu ba administrador sira hotu atu toma atensaun ba kompañia sira hotu atu bele servisu didiak iha komunidade nia let atu servisu ho kualidade atu nune’e povu mos bele sente saida mak Governu halo durante ne’e.
“Hau husu ba Admintrador sira hotu atu toma atensaun ba emprezásriu lokal sira ne’ebé kaer porjetu ne’e tenke ho kualidade la’os atu buka deit osan bo’ot maibe projetu ne’e halo la ho kualidade”dehan Xanana
Iha parte seluk , hanesan Ministru Administrasaun Estatal no Ordenamentu Teritóriu (MAEOT) Arcanjo Leite hateten katak iha primeira vez, governu realiza sorumotu integradu ida iha nivel Sentral hodi diskute no halo apresiasaun ba eleborasaun planu no mos proposta orsamentu husi Distritu nian ba OJE 2012 nian.
“Ohin Ministru Administrasaun Estatal no Ordenamentu Teritóriu no Ministériu Finansa sira, ami organiza sorumutu intregadu ida ne’e iha nivel sentral atu diskute no halo apresiasaun ba eleborasaun Planu dezenvolvimentu nian”dehan Leite.
Nia mos informa tan katak tinan ida ne’e governu iha nia mekanismu foun ida oinsa atu bele fo apresiasaun ba proposta ne’ebé mai husi suku,Sub-Ditritu ne’ebé transmite liu husi Distritu.
Iha parte seluk, hanesan Administrador Distritu Aileu Martinho Matos iha Disrtiru Aileu dehan katak foho mak barak liu neduni molok atu halo Dezenvolvimentu tenke uza mákina Todan/pezada sira ne’e atu bele hatun foho sira ne’e atu nune’e ita bele halo dezenvolviementu.
“Tamba povu iha parte ne’ebá preokupa no hein tebes atu halo dezenvolvimentu konaba Estrada iha sira nia Suku no Aldeia atu nune’e sira bele iha asesu ba iha Estrada atu bele lori sira nia produtu lokal ba iha merkadu”dehan Matos.


CCI-TL Prontu Hadia Gestaun Negosiante

Posting Husi : Josefa Parada

DILI-Camara Komersiu Industria–Timor Leste (CCI-TL) pronto atu hadia gestaun finansa ba negosiante ki’ik bele halao vida negosiu diak hodi hetan osan. Tanba durante negosiante sira laiha kapasidade gestaun finansa loke kios to’o fulan rua tolu taka, tanba laiha gestaun diak hodi halo negosiu.
" Ami ajuda kapasitasaun fo trenamentu kona ba oinsa bele halo gestaun diak, oinsa hasai osan capital, bele kompras, oinsa bele hetan bunga, husi laba ne’e,” dehan Direitur Exekutiva Etalvino Mousaco ba STL iha Kolmera, Dili, Kuarta (8/6).
Tuir nia katak, Emprejariu ki’ik ne’ebe iha Timor Leste barak mak laiha kapasidade gestaun finansa diak, tanba foin kios ida mos taka ona, ne’eduni CCI-TL inisiativa bele tulun hodi bele halao gestaun finansa diak hodi bele to’o objetivu.
Nia haktuir katak, negosiante ki’ik halo negosiu fulan ida rua taka dala ruma osan hasai, hira, maibe oinsa gasta hodi bele hetan funan, halo servisu diak persija aumenta kapasidade, ne’eduni fo trenamentu bele aumeta kapasidade hodi halao gestaun finansa diak.
Modal capital tau ketak, wainhira hetan ona bunga husi laba ohin hasai, uza sosa ne’e. tanba Ami nian funsaun bele tulun emprejariu ki’ik bele hadia gestaun finansa hodi halo negosiu diak atu  hetan benefisiu husi koperativa ne’e.
Nia haktuir katak, durante fo trenamentu 27 pesoas ba empreza hodi bele aumenta kapasidade hodi halao aktividde negosiu diak,nomos 15 pesoas iha distritu Manatuto kona arsenate.
Iha parte seluk Presidente CCI-TL Julio Alfaro mos salenta katak, CCI nia funsaun ajuda emprejariu ki’ik bele aumeta kapasidade hodi halao gestaun servisu finansa diak bele hetan benefisiu hodi koperativa ne’e.
" Ami husu ba emprejariu ki’ik tenki involve an hodi bele hetan trenamentu hodi bele halao servisu gestaun servisu diak,” katak Julio.
Nia salenta katak, uza oras badak, bele halo servisu diak, emprejariu ki’ik kontente tebes ho CCI-TL nia programa durante realize iha distritu sanulu resin tolu.
Nune’e mos Deputado Manuel Tilman mos hatete katak, governu tenki hadia povu nia moris tenki fo trenamentu bele hetan gestaun diak bele halao aktividade negosiu diak.
“Ami husu governu no camara komersiu industria bele tulun empreza ki’ik hakarak halo negosiu iha TL,” katak Tilman.
Alende Laurinda Soares hanesan negosiante ki’ik lamenta katak, emprejariu ki’ik nia kapasidade halo gestaun minimu ne’eduni persija tulun husi CCI-TL. jef

Fulan Dezembru 2011, BDN Komesa Funsiona

Posting Husi : Josefa Parada


DILI-Ministru Ekonomi e Dezemvolvimentu (MED) Joao Mendes Goncalves informa katak fulan Dezembru 2011, Banku Dezemvolventu Nasional (BDN) komesa funsiona.
“Ami fo sai ona kriteria lei investementu atu aprova hodi funsiona BDN iha fulan Dezembru 2011,” dehan nia ba STL liu husi telephone selular  iha Distritu Viqueque, Sigunda (13/6).
Tuir nia, atu hari BDN ne’e lori tempu naruk to’o fulan Dezembru tanba persija edefisiu ba banku rasik. Nune’e mos persija   timor oan ne’ebe  hakarak tama asionista.
Nia hatutan katak modal kapital hari BDN ne’e mai husi Governu liu husi MED ho total 10 Miloens Dolar Amerikanu husi Orsamentu Geral Estadu tinan 2010. “ Modal ne’e 51% mai husi governu no modal balun husi asionista emprezariu timor oan nebe hakarak investe nia osan iha BDN,” katak João.
João mos hatete emprezariu timor oan tama ona asionista tanba Premeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao nomia rasik katak emprezariu nebe kapasidade bele investe modal, tanba BDN loke ba setor pribadu timor oan hotu maibe tenki tuir kriteria no lei.
Tuir nia katak, BDN nia funsaun rua hanesan premeiru ema tama asionista tenki modal Seis mil dolar Amerikanu nomos banku fo kredit ba emprezariu bele halao atividade negosiu.         
Iha parte seluk, Vise Direitur Luta Hamutuk Joaozito Viana mos hatete planu atu hari BDN ne’e kleur ona, maibe seidauk realize. Tanba ne’e nia husu governu loke BDN ba emprezariu timor oan sira bele hetan  vantajen diak husi governu tanba investe osan hodi bele hetan lukru mos ba seitor pribadu.
Nune’e mos Direitur Kompania Green Village Food Li-sion Nheu afirma governu tenki loke lalais BDN ba emprezariu timor oan hotu bele investe sira nia modal kapital.
" Ami husu governu loke BDN ba emprezariu timor oan hotu bele investe nia osan bele fo bantajen ba negosiante ki’ik bele kredit osan hodi  halao atividade negosiu," tenik nia. jef

Senin, 30 Mei 2011

Rekrutamentu no Formasaun Foun ba Polísia

Sistema foun ida ba Rekrutamentu ajente sira no preparasaun ba Polísia Nasionál Timor-Leste ne’ebé prepara tiha ona liu husi Sekretaria Estadu Seguransa, ne’ebé hetan apoiu husi Guarda Nasionál Republikana (GNR) Portugál.Prosesu ne’e estabelese tiha ona, la’ós de’it halo rekrutamentu nune’e mós iha formasaun. Objetivu boot mak atu halo di’ak liután kapasidade ajente sira nian.
Iha alterasaun ida ne’ebé previstu tiha ona ba rekrutamentu foun mak diminuisaun idade kandidatu sira nian. “idade ne’ebé previstu mak husi tinan 18 to’o tinan 23. Polísia balun ho idade ne’ebé mak avansadu, no hanoin kona-ba ida  ne’e, ami kria ona Lei Reforma, maibé ita presiza rekruta  membru foun, liuliu ba foin sa’e sira, atu ita bele asegura prosesu  ida ne’ebé viável liu ba kontinuidade PNTL nian”, dehan Sekretáriu Estadu Seguransa, Francisco Guterres.
Hakarak mós atu aumenta partisipasaun feto nian iha Polísia Nasionál: “ ami deside atu iha porsentu sanulu resin lima husi feto sira ba PNTL. Ami prepara hela ida ne’e. Iha rekrutamentu foun, iha kandidatu sanulu ne’ebé admitidu, nain tolu mak feto”, garante Francisco Guterres.
Nune’e mós iha parte administrativu sei prepara atu halo mudansa sira, liuliu kona-ba dokumentu sira atu halo inskrisaun. Sekretaria Estadu Seguransa elabora hela formuláriu foun hodi “halo prosesu transparente liután no hodi halakon tiha kualkér posibilidade atu kandidatu ne’e tama tanba hetan rekomendasaun hosi ema ruma”, dehan Sekretáriu Estadu.
Iha prosesu rekrutamentu nian mós,  sei prepara teste oinoin: teste médiku ida,  teste eskritu ida kona-ba kultura jerál, teste psikotékniku no teste físiku. Faze oinoin ba rekrutamentu ida, ne’ebé mak rigurozu tebes, no sei hili kandidatu sira ne’ebé di’ak na’in 250 ba  formasaun ajente foun PNTL nian.
Formasaun bázika ne’e habelar liután. Komesa ona ho fulan tolu de’it, maibé autoridade sira hatene  ona katak ida ne’e la sufisiente tanba ne’e sira aumenta tan ba fulan haat. Nune’e mós tempu ida ne’e kontinua la hatán ba nesesidade aprendizajen no kapasidade ne’ebé ezije hosi profisaun ne’e. “ ho formasaun ida rigoroza liután, ami konsidera katak ami bele halo di’ak liután estrutura no kapasidade ita nia Polísia nian. Ami deside ona atu fó formasaun bázika ba Polísia ho durasaun tinan ida: fulan sia iha treinu báziku hafoin fulan tolu hala’o estájiu, ka iha lian inglés bele hatete on the job training”, esplika Sekretáriu Estadu Seguransa hodi hatutan tan katak prosesu ne’e sei aplika, iha tinan ida ne’e duni ba rekruta foun nain 250

http://timor-leste.gov.tl/?p=5074&lang=tp&n=1

Timor-Leste no Portugál hametin liután Relasaun bilaterál iha área Polítika Enerjétika nian

Sekretáriu Estadu Polítika Enerjétika Timor-Leste nian, Avelino Coelho, no Administradór Eletrisidade Portugál (EDP) internasionál nian, Paulo Miraldo, iha loron 19 fulan Maiu, iha Palásiu Governu, asina Memorandu Entendimentu  ida iha área Polítika Enerjétika entre Timor-Leste no Portugál.
“Tuir ámbitu akordu ne’e, EDP internasionál sei hala’o servisu iha área konsultoria enerjétika, dezenvolvimentu estudu viabilidade no formasaun ba tékniku timor-oan sira iha área enerjia nian”, dehan Sekretáriu Estadu Polítika Enerjétika, Avelino Coelho.
Vizita Administradór EDP Internasionál nian, Paulo Miraldo, no Administradór Fundasaun EDP nian, Sérgio Figueiredo mai Timor Leste atu konfirma interese hosi empreza ne’e atu ajuda Timor ho “know-how” (esperiénsia téknika) ne’ebé mak estabelese iha matéria, dehan Administradór Eletrisidade Portugál Internasionál (EPI) nian. Matéria seluk hosi tema sira ne’ebé mak koa’lia mós mak kona-ba posibilidade dezenvolvimentu nian ba modelu jestaun foun ida ba Eletrisidade Timor-Leste nian ne’ebé sei hahú iha tinan 2012.

http://timor-leste.gov.tl/?p=5070&lang=tp&n=1