Minggu, 17 April 2011

KM Analiza Primeira Alterasaun ba Lei Fundu Mina-rai Nian

|
 
 
Dili - Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha Kuarta-feira ne’e(06/04) no analiza Proposta lei kona-ba Primeira Alterasaun ba Lei Fundu Mina-rai nian ne’ebé tuir Lei no 9/2005, loron 3 fulan Agostu (Lei Fundu Mina-rai) determina revizaun ida, iha tinan lima hafoin liu tiha Konstituisaun Fundu Mina-rai nian.
Diploma ne’e atu hodi altera regra no prinsípiu kona-ba investimentu nian, hodi permite flexibilidade boot liu atu diversifika aplikasaun sira, hodi aumenta, iha futuru mai, hetan fila fali rezultadu husi investimentu sira, hodi defini loloos limite espozisaun ba risku, aleinde ida ne’e, lei ne’e klarifika rekizitu sira  ne’eb’e mak atu kumpri husi Governu,  bainhira presiza tebe-tebes atu halo transferénsia ida ba Orsamentu Jerál Estadu nian liu tiha Rendimentu sustentável Estimadu, hodi promove, Iha futuru,  flexibilidade boot ida ba entidade resposável ba jestaun Operasionál direta Fundu nian. Nune’e mós altera ona regra nomeasaun ba membru no kompozisaun ba Komite Asesoría ba Investimentu nian.
Tuir Komunikadu imprensa ne’ebé media ne’e asesu katak dokumentu importante ida ne’ebé hetan konsiderasaun durante revizaun ba Lei ida ne’ebé produz tiha ona liu husi Grupu Traballu internasionál kona-ba” Fundu ba Rikeza Soberana”(Fundu Soberanu):Prinsípiu no Pratika Jerál ne’ebé Aseita, ne’ebé mak dehan mós “Prinsípiu Santiagu nian”.
Prinsípiu hirak ne’e reprezenta esforsu kooperasaun internasionál ida kona-ba identifikasaun ba prátika jestaun nian ne’ebé di’ak liu fundu sira ne’e nian, liuliu, iha área sira temi kona-ba governasaun no polítika investimentu nian, no Governu propoin revizaun ida ne’e ba Lei Fundu Mina-rai nian tuir prinsípiu sira ne’e, atu asegura katak Timor-Leste kontinua sai ezemplu ida kona-ba prátika internasionál ne’ebé di’ak liu iha nivel jestaun  fundu sira hanesan ne’e.
KM mós analiza aprezentasaun ne’e kona-ba Parseria Públiku-Privada (PPP) iha Timor Leste ne’ebé reflete empeñu forte Governu nian ne’ebé konsege halo di’ak liu servisu infra-estrutura liu husi envolvimentu boot ida husi setór privadu hodi halo finansiamentu, konstrusaun no funsionamentu infra-estrutura públika hirak ne’e.
Kriasaun infra-estrutura liu husi akordu PPP nian hetan dezenvolvimentu boot tebe-tebes setór privadu nian, hodi bele kontribui ba kresimentu Produtu Internu Brutu nian (PIB) ba moris naruk Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian iha tinan 2011 to’o tinan 2030.(TE)

Dekretu Lei KKLN Hetan Analiza iha Konsellu Ministru

|
 
Dili - Dekretu-Lei ne’ebé kria Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (KKLN) analiza ona iha reuniaun Konsellu Ministru kuarta ne’e (06/04).
Tuir Komunikado ne’ebé media ne’e asesu katak diploma ida ne’e prevé estrutura ba Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál, ne’ebé harii iha fulan Fevereiru tinan ida ne’e nian husi Parlamentu Nasionál liu-husi alterasaun artigu 35 husi Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál.
Tuir artigu ida ne’e, Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál, mak órgaun úniku ne’ebé reprezenta interese Kombatente Libertasaun  Nasionál hotu-hotu nian, no “órgaun konsulta Governu nian  ba asuntu hirak ne’ebé iha relasaun ho defeza interese veteranu sira nian nomós ba asuntu sira seluk ne’ebé ko’alia kona-ba kombatente sira Libertasaun Nasionál nian”.
Artigu ne’e define mós, katak: “estrutura Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál nian sei define ho Dekretu-Lei, hafoin halo tiha konsulta ho organizasaun sira ne’ebé reprezenta Kombatente Libertasaun Nasionál sira”.
Entretanto Konsellu Ministru mós analiza dekreto-Lei kona-ba Fó Lisensa ba Atividade Komersiál sira ho objektivu atu estabelese mekanizmu balun atu korrije frakeza hirak ne’ebé mosu iha setór komérsiu nian, no iha tempu hanesan, bele loke dalan atu kria organizasaun ida ne’ebé boot, aproximasaun no konverjénsia ba tipu komérsiu hotu-hotu.
Nune’e, atu garante dixiplina ne’ebé boot liu iha atividade komersiál sira, atu bele  hatán evolusaun ne’ebé hatudu daudauk iha setór ne’e. Atu dehan de’it katak, komérsiu sai hanesan elementu fundamentál ba estrutura ekonomia moderna ida, tanba ninia  influénsia ne’ebé boot iha estruturasaun territoriál no populasionál sosiedade nian, iha kriasaun empreza no empregu sira.(TE)

Beaco Indika Viabel Atu Hari Planta LNG

|
 
foto: Lao Hamutuk
Prosesu hasai sampel ba strutura rai iha area Beaco to’o pursentu 90 resin ona, maske análiza laboratoriu seidauk halo maibe iha ona indikasaun forte katak kondisaun rai kuaze hektares 250 ne’e viabel atu hari planta LNG.
Kompañia fo targetu ona atu remata projetu ne’e iha fulan oin mai, maibe obstákulu nebe’e Kompañia sei infrenta mak wainhira halo perfurasaun iha tasi laran. ” Enkuantu laloran tasi boot ami tenke para halo perfurasaun, kestaun ne’e bele impede servisu, maibe ami hakarak remata lalais tiha projetu ne’e. Tenik Vicente Maubusi husi Kompañia Toke Gas nebe mak manan tender ba projetu hasai sampel rai ho folin $ 6,6 Miliaun Dolares Amerikanu.
Nia parte mós halo subkontrak ho  kompañia Earth Geology Service nudar  operadór nebe’e halo ona perfurasaun iha tasi laran no rai maran liu husi métodu komputerizasaun no fura manual nebe’e bele halo perfurasaun klean metru 10 to’o 60, perfurasaun ne’e halo entre distansia metru 300 ba kada pontu perfurasaun ida.
“ oras ne’e ami halo ona pontu perfurasaun liu 16 husi pontu perfurasaun 20 nebe’e ami targetu tiha ona , kondisaun rai nebe’e ami fura ne’e viabel, signifika sei lahasai kustu boot atu hari edifisiu, porto no pipa ba projetu planta LNG,” tenik operadór Yan Yusuf.
Análiza ba sampel rai sei halo iha laboratoriu Bandung Indonesia nebe’e persija tempu to’o tinan, resultadu ne’e sei sai nudar referensia atu halo dezeiñu ba planta LNG nebe ideal.
Aleinde hasai sampel rai Ekipa Taskforce Greater Sunrise mós planeia ona atu realiza estudu Pipeline Root Analysis iha tempu badak hodi asegura oinsa pipa gas iha tasi okos bele dada husi kampu Greater Sunrise ho diak.
“Estudu ne’e atu hare diak liu tan rai iha tasi okos, iha koridor entre distansia radius kilometru ida nebe’e pipeline atu tau ba, ita mós sei hare aspeitu geotekniku, geofizikus no mós foti sampel para análiza geokimikus mós, sefi Ekipa Taskforce Greater Sunrise Francisco Monteiro esplika.
Nia mós esplika konaba oinsa hari fasildade marina nian nebe’e sei suporta aktividade planta LNG nian, tamba ne’e sei persija mós estudu kompletu nebe’e kobre aspeitu oi-oin hanesan batimetria, geofiziku molok dezeiña fasildade mirina.
Projetu planta LNG iha Beaco, refinaria petrokimika iha Betano no supply Base iha Suai nudar komponentu ida nebe’e persija perpara antes wainhira atu dada kadoras husi kampu gas Greater Sunrise mai Timór-Leste, Greater Sunrise oras ne’e sei iha disputa nia laran entre Timór-Leste ho kompaña Woodside ho nia Konsorsiu konaba konseitu desenvolvimentu planta LNG.
Governu  Timór-Leste ho Australia mak sei deside fatin kanalizasaun LNG, Australia durante ne’e fó fiar ba Woodside atu deside  teknikamente no kompañia ne’e sei manten ho opsaun Floating. (Feb)

MED ho CCI - TL servisu hamutuk dezenvolve setór privado

Ses. Abril 15, 10:57h
Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu liu hosi  Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE) segunda-feira, loron 11 fulan Abríl tinan 2011, iha otél Timor Dili, asina nota entendimentu ho Kámara Komérsiu no Indústria Timor Leste (CCI-TL) kona-ba servisu hamutuk hodi dezenvolve setór privadu.
“Governu no CCI-TL hatene katak Empreza Ki'ik (EK) nu’udár mákina ba dezenvolvimentu no kriasaun empregu ne'ebé sustentável. Tanba ne’e Governu CCI-TL iha kompromisu forte atu hasoru dezafiu no difikuldade sira ne'ebé impede hela dezenvolvimentu” hateten Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu, João Mendes Gonçalves.
Ministru ne’e mós hatutan katak intensaun hosi asina nota entendimentu ne’e, atu fó kapasitasaun liu hosi treinamentu ba Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste nian iha área ne’ebé de’it mak presiza , atu nune’e setór privadu sira bele dezenvolve an sai di’ak liu tan hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.
Iha fatin hanesan Prezidente Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste,  Júlio Alfaro, agradese ba apoiu ne’ebé Governu fó, tanba liu hosi asina nota entendimentu ida ne’e bele fó kapasitasaun no treinamentu ba setór privadu sira hodi bele partisipa iha dezenvolvimentu nasionál País nian.

http://timor-leste.gov.tl/?p=4898&lang=tp&n=1

PNTL Garante Seguransa Ba Eleisaun 2012

Josefa Parada - Sesta, 15 Abril 2011 - Suara Timor Lorosae

DILI—Komandante Jeral Polisia Nasional Timor Leste (PNTL), Komisariu, Longuinhos Monteiro, hatete katak, Polisia prontu atu garante seguransa nasional inklui mos ba iha eleisaun jeral 2012.

“PNTL preparadu desde inisiu nunka revela dehan katak labele, hanesan iha ne’e hau, deskoinese iha hau nia dizionaru, katak labele ne’e laiha, iha hau nia dezionariu ita sempre bele ita sempre prontu bainhira deit tanba ita toman ona ho situasaun hanesan ne’emai ho situasaun agora komando prontu atu asumi responmsalvedade tomak ho hetan apoiu nesisariu mai husi UNPOL, klaru ho sei hetan mos apoiu mai husi forsa sira seluk depende ba iha kordenasaun ho koperasaun servisu mak ita halo ba oin,” hatete Longuinhos Monteiro ba STL iha Kaikoli, Dili, Sesta (15/4).

nune'e Presidente Komisaun B, husi Parlamentu Nasional (PN), ba Asuntu Negosiu Estranjeiru, Defeza, no Seguransa Nasional, Duarte Nunes hatete mos katak polisia nia servisu buka hatene kona ba kazu ne’ebe akontese iha Dili laran. “Ami nudar ema politika hatene halo lei no fo hanoin ba sira atu servisu iha terenu hodi deskobre katak problema nia hun ne’e mai husi ne’ebe,” nia informa.

Iha oprtunidade ida ne’e, Segundu Komandante Jeral PNTL, Komisariu, Afonso de Jesus informa mos katak, atu identifika kazu krimi ne’ebe akontese iha Dili no mos iha Distritu presiza kontribusaun husi komunidade rasik.

“Hau husu nafatin ba iha ba komunidade bainhira iha informasaun atu hato nafatin ba iha Polsia atu bele kaer ema hirak hodi tuir prosesu baze aba lei ne’ebe iha TL,” nia haktuir.Oscar Salsinha.

Konstrusaun Projetu Olio Pezadu, Horta : Prosesu Agora lao ho Kualidade

Josefa Parada - Sesta, 15 Abril 2011 - Suara Timor Lorosae

DILI- Prezidenti Republika Jose Ramos Horta hatete ho ajuda Konsultoris Italianu Prosesu konstrusaun Olio Pezadu, dadaun ne’e lao diak ho kualidade, kompara ho tinan uluk ne’ebe atrajadu tebes.

“Horseik koalia ho PM, Sekretariu Estadu no konsultoris Italianu mos halo briefing mai hau kona ba progresu no dezenvolvimentu projetu ida ne’ebe bo’ot tebes, projetu ne’ebe povu tomak Timor laran ejiji tinan barak nia laran, li-liu Estudante, Joven sira ne’ebe hakarak estuda, iha seitores balun ne’ebe presiza hanesan Industria, Komersiu, buat barak ne’ebe a’at, estraga Komputador, estraga Makina Oi-oin kuandu ita nia Eletrisidade ne’e tu’un sa’e,” hatete PR Horta ba Jornalista hafoin remata Nia Vizita ba Sub-Estasaun EDTL Becora Sesta (15/04).

Premiadu Nobel ba PAZ 1996 ne’e hatete tan katak Pelu menus to’o final tinan ida ne’e, Distritu Dili, Manatutu, Baucau, Lospalos, Ermera, Aileu no Liquisa sei hetan Eletrisidade, depois sei kontinua ba Distritu sira seluk.

Iha fatin hanesan Sekretariu Estadu Eletrisidade Januario Pereira hatete Sub-Estasaun ne’e kona ba konstrusaun Sivil ninian hanesan Uma ho tan kanais sira ita bele dehan 80-90% remta ona, falta instalasaun ekipamentu iha laran, hanesan sasan Elektronika.

“Sub-Estasaun ida ne’e ami bolu hanesan Sub-Estasaun bo’ot, iha ne’ebe bele kontrola ba teritoriu Timor laran tomak, miabe 20 KV ne’ebe sai husi ne’e sei ba Aileu, Tanba ne’emaka iha Sub-Estasaun ne’e sei regula tranfavador rua ne’ebe iha sorin ne’e ida Sat Up ida Sat Down, mais 150 KVA hatun ba 20 KVA maka foin sai Glenu ho Dili,”hatete Nia.

Total orsamentu ne’ebe aloka ba konstrusaun Eletrika Olio Pezadu ne’e hamutuk U$600 Milaun Dolar Amerikanu.

Tuir informasaun ne’ebe STL hetan katak Traballadores timor oan ne’ebe servisu ba konstrusaun ne’e hamutuk ema 500, Konsultan TL nain 10, Konsultan Estranjeiru 40. Kompañia ne’ebe kaer Projetu ne’e maka hanesan, Wartsila ho CNI 22. Kompañia Wartsila toma konta ba Sentral Eletrika no uma, maibe Kompañia CNI 22 konta ba Linha Transmisaun no Sub-Estasaun. Terezinha da Costa

Kamis, 07 April 2011

Kazu VPM Jose Luis Guterres AMP Rekonese Ne’e Tendensia Politika, Fretilin Maka Hato’o Keixa

Posting Husi : Josefa Parada
DILI – Bloku Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) husi CNRT no PD hare kazu Vice Primeru Ministru (VPM) Jose Luis Guterres hanesan praktika iha aktus ida ho intensaun politiku ka politizasaun ba aktus ida ne’e.
Tanba ne’e  tuir regras Parlamentu liu husi deputadus sira, husu ba Tribunal Rekursu (TR) atu halo tuir kopetensia nebe iha hodi hare lalaok MP ninian. Maibe husi Fretilin nian hanoin katak atu kombante korupsaun tenki ba kadeia ne’e komitmentu ema hotu nian inklui AMP ho hetan indisiu sira hanesan ne’e bankada Fretilin maka halo keixa.
Tuir Deputadu Aderito Hugo da Costa husi bankada CNRT, hatete ne’e regras rezulusaun nebe hasai no deputadu sira uja tipo rezulusaun para atu ekspresta sira nia lamentasoens tanba hare praktika aktus-aktus balun iha MP hatudu sinal politizasaun. Li-liu relasaun kazu prosesamentu ba VPM Jose Luis Guterres nian, nebe faktus hatudu katak Aderito, VPM Jose Luis Guterres ne’e tuir lolos nia mesak maibe iha autor sel-seluk nebe faktus ho evedensia hatudu mo-mos katak autor sira ne’e tuir lolos tenki tama hotu iha prosesamentu ne’e.
“ Aktor sira ne’e laiha prosesamentu  MP abandona tiha deit la  tau konsederasaun avansa liu fali Senhor Jose Luis Guterres. Ida ne’e maka ami hare hanesan praktika iha aktus ida ke ho intensaun politiku ka politizasaun ba aktus ida ne’e. Tanba ne’e  maka tuir regras mos Parlamentu liu husi deputadus sira husu ba Tribunal Rekursu (TR) atu halo tuir nia kopetensia iha atu hare lalaok MP ninian,” hatete Aderito ba STL iha PN, Kinta (6/4).
Liafuan hanesan reforsa husi Deputadu Adriano do Nascimento husi PD komenta katak depois investigasaun ema nebe akuza dadus sira ne’e kompletu sei lori ba tribunal instrusaun halo fali julgamentu sei nia ne’e forte maka lori ba tribunal hodi julga mais ne’e hasai ona suspende no nia imunidade. Maibe katak Adriano iha ne’e laiha konstituisaun husi PGR dereitamente ba tribunal.
“ Hau hakarak hatete katak tanba sa mak ami tau iha rezolusaun suspensaun imparsial katak loron ida ba hatn ih Tribunal no remata julgamentu fila mai halao funsionamentu hanesan VPM nafatin. Tanba sa, tanba TL sidauk iha lei konaba suspensaun, TL sidauk iha lei konaba atu hasai imunidade maske iha konstituisaun hatete,” dehan Adriano.
Tuir Deputadu Natalino dos Santos hatete katak tribunal justisa atu halo inkeritu ho investigasaun ba PGR relasiona ho kazu VPM Jose Luis Guterres katak tuir sira nia hare injustisa bo’ot nebe PGR halo ne’e lolos autor-autor prinsipal sira nebe asina kontrato no ema sira nebe selu osan katak ema sira ne’e disklui hasai tiha nudar akuzador no ema nebe hare la lolos hanesan arguidu responsabilidade ba asuntu ne’e maka sai fali arguidu.
” PN hakarak husu rezolusaun ida ne’e para prevene la bele ba oin justisa ne’e la bele sai fali justisa ne’e hanesan palku politika para atu politika maibe instituisaun PGR hanesan instituisaun ida nebe atu garanti justisa no defende dereitu estadu ida nian tuir konstituisaun fo ba sira,” hatete Natalino.
Entretantu, tuir Xefi bankada Fretilin Aniceto Guterres komenta katak  iha momentu ne’e PGR sidauk Ana Pessoa ida, prokurador investiga tiha kezu ne’e tanba iha evedensia forti entaun provudor inkaminha ba Ministeriu Publiku, Ministeriu Publiku prosesa.
AMP sira mos sei halo karta ba PR katak PGR Ana Pessoa Pinto tenki rejigna a’an katak Aniceto ne’e laiha problema maibe uluk sira maka husu Ana Pessoa ne’e sai PGR laos fretilin. Jame do Rosario

Hari’i Antena TT Iha Suco Parlamentu

Posting Husi : Josefa Parada
LAUTEM- Compania Telekomunikasaun ne’ebe investe iha Timor Leste liu husi Rede telekomunikasaun nian ne’e, dadaun ne’e loke ona liras ba Distritu hotu, liu-liu teritoriu timor laran tomak, tamba monta ona antenna iha fatin-fatin hodi nune’e ema hotu bele hetan rede telekomunikasaun atu nune’e bele asesu ba informasaun tantu husi telefone no seluk tan.
Tamba ne’e iha Suco Parlamentu, Sub-Distritu Lautem, Compania Timor Telekom hari’i dadauk antena telekom ida iha Suco Parlamentu, atu nune’e bele aumenta rede telefone hodi nune’e ema hotu bele asesu telefone ho diak.
Tuir Xefi Suco Parlamentu, Angelo Galvao Silva, ba STL iha nia fatin foin lalais ne’e hateten katak, durate ne’e iha Suco Parlamentu, liu-liu iha Aldeia hirak ne’ebe iha Suco Parlamentu nia laran balun seidauk bele hetan rede diak iha telemovel tamba ne’e espera katak ho prejensa antenna telekomunikasaun ida ne’e bele akapta hotu aldeia hirak ne’ebe iha Suco Parlamentu nia laran.
“ Ida ne’e tamba iha area balun ne’ebe ladun asesu rede telemovel, tamba ne’e espera katak ho antenna ida ne’e bele ona akapta area hotu iha Suco ida ne’e nia laran,” nia realsa.
Tamba ne’e nia parte fo agradesimentu ba Compania Timor Telecom ne’ebe hari’i dadauk antenna iha sira nia fatin ne’e, no espera katak bele halo mudansa ba sira nia Suco refere, nomós bele fo rede ne’ebe diak ba Komunidade iha area refere.
Nune’e mós, Inacio Monteiro, iha nia esplkasaun hateten katak, durante ne’e sira nia Aldeia ladun asesu rede telefone ho diak, tamba ne’e ho antenna ne’ebe hari’i dadauk ne’e bele ona fo rede ne’ebe diak ba komunidade sira ne’ebe presija duni rede atu nune’e bele asesu informasaun tantu husi ne’ebe deit.
“ durante ne’e iha ami nia aldeia ne’e rasik, ladun iha rede telefone, satan aldeia sira seluk, tamba ne’e ho antenna ne’ebe hari’i dadauk ne’e bele ona fo rede diak ba ema hotu hodi asesu informasaun,” nia informa.
Tuir Shedylia de Almeida (Estudante), haktuir katak, durante ne’e nia parte nudar estudate iha area refere maibé atu tenta telefone ba nia familia no nia inan aman kiusta lahalimar, tamba ne’e ho antenna ida ne’e bele ona fo rede ne’ebe diak atu nune’e sira bele kontaktu diak ho nia familia tomak iha nia rain rasik.
“ ami durante ne’e atu telefone mai uma araska la halimar, tamba rede laiha, tamba ne’e ho antenna ida ne’e bele ona fo rede diak ba ami nia fatin atu nune’e ami bele telefone baa mi nia familia,” nia aumenta.
Tamba ne’e ho prejensa antenna husi Timor Telekon ida ne’e, nia parte fo agradesimentu ba Kompania Telekomunikasaun ne’ebe atu loke rede to’o iha area rurais sira. Pri

Aldeia Soikili Hetan Eletrisidade

Posting Husi : Josefa Parada
.


LAUTEM-Planu Governu AMP nian ne’ebe determina katak iha tinan 2012 povú iha terotiriu tomak asesu ona ba Dezenvolvimentu inklui eletrisidade, ho ida ne’e dadauk ne’e iha teritoriu tomak komesa halaó ona hodi monta airin eletrisidade nian atú nune’e bele dada eletrisidadde ba sira ne’ebe sidauk bele asesu ahi eletrisidade.
Tamba ne’e, Observasaun STL iha terenu (Distritu Lautem-red) hato’o katak, kuaze iha fatin hotu-hotu iha Distritu Lautem nia laran, komesa husi Aldeia, Suco, Sub-Distritu to’o Distritu hetan hotu oportunidade atú nune’e bele dada eletrisidade tuir planu ne’ebe iha.
Maibé uniku iha Aldeia ida ne’ebe hanaran Aldiea Soikili, husi Suco Parlamentu, nian primeira Vez hetan oportunidade husi Governu ida ne’e ne’ebe dada eletrisidade to’o Aldeia refere.
Tamba ne’e mayoria Komunidade iha Aldeia ne’eba husu agradesimentu ba oportunidade ne’ebe Governu fo tantu laos fo buat barak maibé pelumenus responde ona nesesidade balun ne’ebe durante ne’e Komunidade infrenta.
Xefe Aldeia Soikili, Americo Aranda ba STL iha nia fatin foin lalais ne’e hateten katak, lori povú nia naran hakarak fo agradesimentu bo’ot teb-tebes ba Governu ne’ebe lidera husi Primeiru Ministru Cairala Xanana Gusmau, tamba pela premeira vez Governu ida ne’e dada sira nia eletrisidade ne’ebe durante bapa nia tempo to’o agora mak foin dada sira nian eletrisidade.
“ Ida ne’e primeira vez ami hetan oportunidade iha eletrisidade ne’ebe tuir planu atú dada mai, tamba uluk iha tempo bapa niab to’o agora maibé eletrisidade foin mak tama iha aldeia ida ne’e,” nia hateten.
Iha fatin ida ne’e mós, Roufino Fernandes, hateten katak eletrisidade ne’e importante ba komunidade iha fatin hotu-hotu, tamba ne’e prezensa planu husi governu nian ne’ebe dada eletrisidade ba area rurais sira ne’e nia parte fo agradesimentu ba Governu ne’ebe iha interese atú nune’e bele fo benesifiu ba povú liu husi ahi eletrisidade ida ne’e.
Tamba tuir nia ho eletrisidade ida ne’e sira rasik bele halo buat ruma ona ba sira nia an rasik maske sira hela iha area rurais ne’ebe dok husi capital Distritu no Capital Dili nian.
Armando Dias Quintas, ( Comunidade Aldeia Soikili) heten katak nia parte sente kontente wainhira eletrisidade atú tama sira nia aldeia, tamba tuir nia foin pela primeira vez sira hetan ahi eletrisidade wainhira atú dada ba sira nia aldeia refere.
Iha fatin ketak, Xefe Suku Parlamentu, Angelo Galvao Silva, iha nia intervensaun hateten katak, Aldeia Soikili ne’e serve duni atú nune’e bele hetan interese husi governu liu-liu mós Ahi eletrisidade ne’e, tamba sira durante ne’e foin pela primeira vez hetan ahi eletrisidade komesa husiu Indonesia nia tempo to’o agora.
Tamba ne’e nudar Xefi Suco iha Parlamentu nia laran, nia parte lori komunidade hotu hodi agradese ba Governu ne’ebe oras ne’e halaó ona planu atú nune’e povú bele sente dezenvolvimentu ne’e oinsa.
“ ita hare sira foin premeira vez hetan eletrisidade komesa husi Indonesia nia tempo to’o agora, tamba ne’e lori povú nia naran hau hato’o agradesimentu no obrigadu barak ba Governu ida ne’e,” nia hakuir. Tuir nia, la fasil atú atende povú iha tempo badak nia laran, maibé espera katak Governu bele halo dezenvolvimentu maske ho neneik maibé bele realize programa balun ne’ebe nesesariu ho komunidade nia moris. pri

Rabu, 06 April 2011

SERN Dialogu Ho Partidu Politikus Kona Ba Kadores GSR

Posting Husi : Josefa Parada

DILI-Governu liu husi Sekretariu Estadu Rekursus Naturais, (SERN), halo dialogu ho partidu politikus iha Sede do Comite Central da Fretilin, (SCCF), Comoro, Dili, Tersa (5/4), hodi aprezenta dadus kona ba dada kadores mai Timor Leste (TL).
“Ida ne’e halo breafing ida semana rua liu ba halo breafing ho Presidente da Republika no agora ami halo ba partidus. Ami mai iha ne’e fo informasaun, saida mak akontese agora, tan ne’e maka sira pronto konsidera opsaun tolu ne’e mos inklui TL nian,”informa SERN, Alfredo Pires.
Tuir Alfredo, SERN komesa halo hodi lansa ona iha Distritu Ermera hodi halo ba partidus ANP no ohin parte Governu halo ba partidus Fretelin nian.
Alfredo haktuir katak, prosesu sei kontinua hela no Governu sei halo esforsu hotu-hotu hetan kadores, tamba ne’e agora sei iha faze analiza opsaun sira nian. Maibe hatene ona Governu nia opsaun klaru ona tenke mai, entaun buka defende maka’as opsaun TL nian.
“Preparasaun naruk no detalhu oituan maibe tempu la to’o hotu, ami  konsege duni fo detalhus iha mos hanoin balun lalais oituan pois mak ita hare,”hatete SERN, Alfredo.
SERN, Alfredo reforsa liu tan katak, husi rejultadu hare katak nudar parte Governu pronto atu halekar informasaun ba entidades hotu liliu entidades institucões partidades ne’ebe importante ba nia demokrasia.  Nune’e importante Governu lao ho informasaun depois ida-idak mak foti nia desijaun konforme ida-idak nia hanoin ho estratejia.
Iha biban ne’e, Eis Primeiru Ministru, Mari Alkatiri hatete, kestaun tasi timor no mina rai ne’e kestaun nasional, tamba ne’e Eis Primeiru Ministru ne’e hateten dala barak ona katak nia kontinua defende pipeline Sunrice mai TL.
Eis PM ne’e hatete, nia laiha dadus teknikus estudus, Governu halo tiha ona, maibe nunka hato’o ba sira. Tamba ne’e atu defende buat ida se laiha dadus susar teb-tebes.
“Hau to’o agora hau defende deit pozisaun prinsipiu pipeline tenke mai, maibe hau sedauk iha dadus para bele desenvolve oituan tan hau nia defeza. Tamba ne’e mak hau hateten dala barak buat ida ne’e,”tenik Eis Primeiru Ministru ne’e.
Nia salenta katak, no agora pronto autoridades kompetentes sira semak ukun rai ne’e Governu. Sira (SERN-red) mai para fo apresentasaun dadus ne’ebe sira iha ona hanesan dadus teknikus, ekonomikus, komersiais buat sira ne’e hotu sei fo apresentasaun.
“Hau kontente simu ona, soque tempu mak la to’o para ita bele halo perguntas ruma no hasai duvidas. Maibe dadus ne’ebe sira apresenta ne’e, hau bele konsidera katak fo na ba hau kbi’it para hau bele defende diak liu tan interese TL nian,”nia komenta.
Eis Primeiru Ministru ne’e akresenta tan katak, nia labele hateten dadus ne’e bele garante ona pipeline, maibe nia so bele hateten dadus sira ne’e fo kbi’it liu atu defende ita nia posisaun.
“Hau lakohi kria fali espektativas foun bo’ot demais I depois sela’e mai fali hau mak sala. Hau dehan ne’e fo ba ita kbi’it bo’ot liu para ita defende ita nia interese. Tamba ne’e hanesan politika nasional estadu nian, ita tenke hamutuk nafatin para atu defende buat ida ne’e,”tenik eis PM ne’e.
Nia labele fahe tan informasaun que sira fo ba nia. Tamba tuir nia hanoin informasaun ne’e ba nia hanesan sei konfedensial. Agora se Governu intende fahe ba publiku Governu mak tenke halo lolos semak ukun nia mak halo.
“Porque buat negosiasaun sira ne’e iha dadus barak ne’ebe ita labele fahe ba ema barak demais. Se ita komesa fahe ba ema barak demais ita prejudika lao ba oin susar tebes,”eis PM ne’e hatutan.
Mateus Noronha nudar komunidade hateten, kadoras GSR tenke dada duni mai TL tanba geografiamente mina GSR tama iha zona teritoriu Timor nian.
“Ita nia riku soin tenke mai ita nia rain hodi fo benefisiu ba ita. La’os ita riku tiha mina rai mas ita sosa fali mina rai husi rai seluk. Ne’e la logis,” Mateus hateten.
Iha parte seluk, estudante Alarico da Costa Belo, apoia pozisaun Governu nian hodi mantein nafatin dada riku soin povu ida ne’e nian mai nia rain. Nune’e, bele lori benefisiu bo’ot ba povu ida ne’e hodi dezenvolve diak liu tan ekonomia povu nian.
“Ita riku mina, maibe la bele hare tan povu ne’e kiak ba mina. Tanba ne’e, kadoras GSR tenke dada mai ita nia rain hanesan riku soin ne’ebe Nai Maromak oferese hela ba povu ida ne’e,”Alarico afirma. vey

MAEOT Lansa Primeira Pedra Edifisiu Foun CNE

Posting Husi : Josefa Parada

DILI–Ministeriu Administrasaun Estatal Ordenamentu Teritorial (MAEOT) hamutuk ho kompanha Atramor Sucesso Lda, halao lansamerntu Primeiru Pedra ba kontrusaun edifisiu foun Comisaun Nacional Eleitoral (CNE).
Edifisiu prinsipal CNE nian nebe lokaliza iha rua Jacinto Candido, Caicoli (Entre Ministeriu Justica no MAEOT), sei utiliza nudar centru informasaun eleitoral, inkliu salaun apuramentu.
Vice PM, Jose Luis Gutteres, hatete CNE hatudu ona nia mudansa nudar orgaun nebe komesa dezenvolve aan organiza eleisaun jeral iha TL. “Hau lori Governu nia naran hato’o obrigadu wain ba konsultan Vox da Vinci, nebe halo dezanhu kapaas tebes ba  edifisiu principal CNE nian,” dehan Luis.
Vice PM husu engennaria timor oan nebe kaer obras nee halao ho resposabilidade no ikus mai bele fornese rezultadu konstrusaun ida diak no kualidade tuir espektasaun Governu no Parlamentu Nacional nian.
 Prezidente CNE, Faustino Cardoso Gomes, hatete kontrusaun edifisiu CNE ne’e tuir proses tender, nunee kompanha Atramor Sucecu Lda hetan fiar husi governu hodi halo konstrusaun ba obra nee.
Antes nee Konselhu Ministru fo sai ona iha  16 Marsu 2011 katak, CNE hamutuk ho kompanha Atramor Sucecu Lda, manan tender atu halo  kontrusaun ba Edifisiu prinsipal CNE.
Konstrusaun Edifisiu foun CNE ho  total orsamentu hamotuk U$ 2.699.999.99, no sei finaliza iha fulan Fevereiru 2012. Nunee mos orgaun nebe halo dezanhu no supervizaun ba kontrusaun ne’e mak Konsultan Vox da Vinci, ho valor orsamentu U$ 155,000.00, iha dezenhu ne’e aumentan tan audisional ba land scaping no moru.
Faustino agradese ba Governu liu-liu Ministeriu Justica, nebe atribui fatin ba CNE hodi harii Edifisiu foun. “Hau hato’o obrigadu wain ba governu nebe fo fatin atu hari’I edifisiu foun ne’e estratejiku tebes, tan ne’e hau husu kolaborasaun no komitmentu Governu nian atu apoiu kontrusaun edifisiu ne’e to’o ramata,” espera Faustino.
Direitur kompanha Atramor Sucecu Lda, Raul Lemos, hatete nia kompanha  prontu atu hau halo kontrusaun ba edifisiu nee no fornese projetu nebe  kualidade ba Estudu  Timor Leste.
“Hau prontu mos atu halo ramata kontrusaun ne’e iha fulan Fevereiru 2012, atu nune bele servi diak liu festa demokrasia iha Nasaun foun nee diak,” komenta Raul Lemos.
Pe. Jose Antonio nebe fo bensa konstrusaun edifisiu principal CNE ne’e, husu ba Aman Maromak atu tulun kompanha rua nebe involve iha konstrusaun ne’e atu finaliza obra nee ho susesu no haddok aan husi  dezastre ruma. “Ita husu liu ba Aman Maromak atu ema sira nebe kaer kontusaun ne’e bele dok husi dezastre, nune sira bele moris iha salvasaun nia laran, too kontrusaun ramata” katak Pe. Antonio. Fal

FRETILIN NIA PROPAGANDA BARATU HASORU CNRT NO IV GOVERNO KONSTITUSIONAL

Husi: Jose da Costa

CNRT nudar Partidu Politiko ida iha Timor Leste, nebe daudaun ne'e lidera hela koligasaun nebe bolu AMP (Aliança Maioria Parlamentar) nebe kompostu husi Partidu CNRT, PD, ASDT, PSD & UNDERTIM. Koligasaun ida ne'e lao kuaze atu tama ona tinan 4 iha Governasaun IV Governo Konstitusional nian. Mehi Partidu Fretilin nian atu hatun Governo ida ne'e husi loron ba loron no tempu ba tempu hela nafatin ho mehi no Governo kontinua funsiona, Estabilidade kontinua la'o no Dezenvolvimentu kontinua dudu neneik ba oin, karik lahanesan ho Tsunami nebe Dr. Mari temi iha konsolidasaun ida iha Becora-Fatu Ahi.  Estrategia no Propaganda oin-oin mak Fretilin lansa liu husi Autor Dr. Mari Alkatiri nudar Sekjen Fretilin no Membro sira seluk iha Parlamentu Nasional nebe ho objetivo ida deit mak hakarak atu hatun Governo ida ne'e, no fila fali ba poder. Estrategia no Propaganda hirak ne'e mak hanesan tuir mai:
1.     Bolu AMP nudar Governo Defakto no Inkonstitusional (Maske sira tauk atu lori ba Tribunal, tamba sei hamoe rasik sira nia an nudar ema sira nebe doutor lei ka Jurista sira)
2.     Bolu AMP inkapasidade no fakar osan deit (Maske lahateke ba an no partidu laran rasik katak Fretilin rasik iha kapasidade ka la'e no saida mak halo ona iha sira nia governasaun).
3.     Governo ida nebe nakono ho Korupasaun (Maske halo deit akujasaun iha media no deklarasaun politika iha parlamentu no nunka apresenta dadus ida dehan ema nain hira mak halo korupasaun no iha nivel ministeriu ida nebe).
4.     Issue Otonomista no Oportunista iha Governo laran (Maske iha Fretilin laran rasik mos ema hanesan Aicha Basarewan sei iha hela. Intensaun husi sira nian mak, liu husi issue ida ne’e, bele hamosu emosaun no persepsaun negativo ba Governo nune’e sira atu fila fali ba poder. Koitadu, povo ida ne’e matenek tebes, ba se mak sira bele tau fiar, no lia los mak iha nebe los. Tan povo ida ne’e hatene hatur tempu no emosaun iha nia fatin).
5.     Issue UNTAS (Issue ida nebe la pas ona iha tempu ohin loron, pior a’at liu mak halo fali surat kalen, tesi tun tesi sa’e ema nia opiniaun no inventa tun no inventa sa’e hanesan fali labarik ki’ik sira mak halo politika)
6.     Inventa Xanana nia Lian liu husi rekaman sira iha Mobile (Politika ida nebe baratu tebes, no politika labarik nian, tamba laiha etika no maturidade politika. Hahalok hanesan ne’e hatudu deit ita nia frakeza nudar lideransa partidu no indireitamentu hatudu katak ita laiha ona dalan seluk atu influensia eleitores sira. Impresta Xanana nia lian karik dehan komu sukit labele, entaun selok deit ona)
7.      Marsa da Paz (fofoun intensaun husi Marsa da Paz mak atu hatun forsa hotu Partidu Fretilin nian, hodi mai Dili, atu hatudu ba Governo ida ne’e katak povo la aseita aliansa ida ne’e. Maibe komu militantes sira mos lakohi importa ona, entaun habolu fali ona Marsa para Vitoria. Impresta Sr. Vicente Maubocy nia Liafuan karik dehan “Marsa fali ba kotuk”).
8.     Abandona Parlamentu (Fofoun kokotek makas dehan atu abandona parlamentu, maibe komu Deputadu sira mos hanoin dehan, Dr. Alkatiri iha osan no nia familia sira mesak ema nebe moris diak deit, se ita abandona agora, ita mak sae rai nafatin. Ho hanoin ida ne’e mak iha hela membro Deputadu sira nia ulun entaun sira lakohi abandona, maske iha instrusaun mai husi Dr. Alkatiri).
9.     Eleisaun Antesipada (sorte bo’ot Ramos Horta la mate iha atentadu 11 de Fevereiro, la’e karik kala eleisaun antesipada mosu duni ona, tamba sira nia target mak oinsa para Ramos Horta atu deklara ona Eleisaun Antesipada lalais)
10.                        Mosaun de Sensura tan kasu Maternus Bere (Fretilin hakarak uza oportunidade ida ne’e, hodi dada emosaun vitima sira nian para nune’e sira bele hetan fali konfiansa. Maibe infelismente hanoin nebe ladun iha rasusino, tan kestaun justisa iha fali kontradisaun ho kestaun interese nasional no ita nia politika de Rekonsiliasaun rasik)
11.                        Iha konsolidasaun iha Fatin balun iha Setor Leste, Fretilin dehan; Kuandu lakon iha eleiusan Geral 2012, funu sei mosu (koitadu, tempu naruk ema halo funu ita bo’ot toba tiha no laliga rai, tempu ukun a’an, ema atu halo dezenvolvimentu o temi fali funu, hanesan fali ema toba mak mangame iha mehi laran).

Entre strategia & propaganda hirak ne’e, la implika buat ida ba pozisaun Governo ida ne’e. To’o momentu no minutu ida ne’e governo nebe lidera husi Kayrala Xanana Gusmão sei metin no sei metin ba nafatin. Simplesmente atu dehan katak, devia prepara a’an, rekonhese erros sira nebe komete iha tempu hirak ba kotuk, buka atu hadia relasaun ho partidu seluk para kapta fali simpatia eleitores sira nian, hakarak lakon tempu ba halo agitasaun propaganda oin-oin.


Hakerek nain nudar Vendedor Ikan iha Tasi Ibun Lecidere Dili.

Selasa, 05 April 2011

ICR Aumenta Tan Matenek 42 Ba TL

Posting Husi : Josefa Parada
Foto-STLl/Octoviano Ello
Estudantes-Ne’e mak estudantes graduantes sira husi Institutu Ciensia Religiosas Sao Tomas Aquino nebe;e mak hetan ona diploma estudu nian,sermonia ne’e halao iha salaun Canosiana Has-Laran Comoro Dili Sabadu (02/04).
DILI-Nasaun atu sai dezenvolvidu iha pais ida persija tebes ema matenek hodi dezemvolve tanba ne’e ICR produs tan matenek 42 ba TL hodi kompete ba servisu sosiais ba nasaun ne’e.
Iha sermonia graduasaun Instituto de Ciencia Religiosas (ICR) Sao Tomas de Aquino, fo graduasaun ba estudante finalista hamutuk 42 nebe’e kompostu husi departementu 3 hanesan depar tementu Edukasuan, Basarelatu katekista no basarelatu servisu sosiais.
Pe. Urbanus Bunga Lolon, SVD. M.ed, asuntus universitariu nudar mos komisaun organiza dora ba sermionia graduasaun, iha nia diskursu hatete katak institu saun hanesan fatin edukasaun ida nebe’e realmentu dezemvolve no kapasita rekursu humanu tanba loron ida ohin hanesan loron ikus ba garduantes sira atu fila hikas ba sosiadade hodi servisu hamutuk ba dezemvolvimentu nasaun TL.
“ICR institusaun hanesan fatin edukasaun ida nebe’e realmentu dezemvolve no kapasita rekursu humanu”.
Nia kasu lia hirak ne’e iha njis diskursu ih saluan sentru formasaun Canossiana Has-Laran Comoro Sabadu, (02/4).
Nune mos ME, Joao Cancio Freitas, iha nia diskursu hato’o nia paravens ba familia tomak no graduantes sira katak graduasaun ida ohin signifika katak simu diploma hodi hatudu imi nia matenek atu servi nasaun ne’e. Ida ne’e hanesan TL nia riku soin humanu nebe’e aumenta tan pelemenus 42 pesoas.
“hau fiar katak ohin ho imi nia graduasaun simu diploma hodi hatudu imi nia matenek no hau hein katak imi sei uza duni imi nia kunyesementu, matenek, abilidade buat hotu nebe’e imi aprende husi institusaun bele servi povu no nasaun doben ida ne’e’, esplika Joao.
Nia mos esplika liu tan katak kunyesementu nebe’e graduantes sira iha ona hanesan responsabilidade atu fo fila hikas matenek hodi servi povu no rai ida ne’e, tanba esperansa no future TL nian.
Iha parte seluk Asesor Menistra Finansas, Joao Mariano Saldanha iha nia diskursu mos hatete katak sei bainhira pais ida rekursu humanu laiha, ladiak no laiha kapasidade nasaun sei la sai avansadu tanba ne’e espera katak graduadus ICR foun husi ICR bele hatudu sira nia matenek ba rai ida ne’e. ho sinti haksolok katak TL aumenta tan rekursu humanu, ne’e hanesan siensia, teknolojia, sosiolojia, ekonomia no IT ne’e hanesan fo’o is ba nasaun TL hodi kompete iha mundu globalijasaun. Buat hirak ne’e sei toka lalaok TL nian ba prosesu dezemvolvimentu nasional tanba liu husi matenek sira ne’e iha bantazem kompetativa.
“Tanba ne’e hau husu ba graduandu sira atu uja imi nia matenek ho dididak iha sosiadade no karik iha oportunidade bele estuda tan atu nune bele matenek liu tan tanba nasaun sai dezemvolvidu persija ema matenek”, Joao dehan.
Nune mos reprezentante Graduantes Angelina Gusmao hateten katak tuir visaun instituto nian katak matenek atu haklaken reinu maromak nian sai mestre iha moral edukasaun iha eskola no ajenti pastoral iha parokia.
“Loron ida ne’e ita hotu hetan vokasaun hodi asisti hamutuk gradusaun lobuk ida ne’e sendereito iguallidade, oportidade de ensino formasaun, ita hotu iha dereito ba oportinidade nebe’e hanesan atu eskolah no hetan formasaun no mos sai professional ida  ne’e ami esperamente duni iha prosesu nebe’e ami lao tuir ICR bele hetan esforsu ho kbit hodi prepara kondisaun no fasilidade atu garante ami nia dereitu ba edukasaun Tanba ne’e ita tenki unidadade katak Hamutuk ita forte hafahe ita naksobu ou rahun (Bersatu kita teguh bercerai kita runtuh)”, tenik Angel.
Angel tenik katak Guru tampa tanda jasa katak hanesan formador dosente sira sempre fo sira nia tempu hodi fo inspirasaun konaba material. Dosente sira fo ami auza metodu oi-oin atu atria hodi estuda badinas no hakas an atu sai estudante nebe’e diak no iha kualidade.elo

MED Hahu Loke Banku Komersial Iha Distritu 6, 2012 MED Tau Osan Ba Rehabilitasaun Uma

Posting Husi : Josefa Parada

DILI-Governu liu husi Ministeriu Ekonomia no Desenvolvimentu oras ne’e dadaun hahu prepara atu loke Banku Komersial iha Distritu 6. Atu nune’e bele hetan aseseu ba kreditu iha ida-idak nia distritu.
Prosesu kona ba banku komersial Governu komesa prepara para atu finaliza hodi hatama dokumentus ne’ebe maka husi autoridade bankaria de pagamentus, (BPA) husu para hatama lista korpus derentes ba iha banku ninian.
“Ami hein deit finalizasaun prosesu husi autoridadade pagamentus para ami bele lisensa bankaria kategoria B. Nune’e bele hahu ona ho operasaun nudar banku,”    hatete Ministru Ekonomia no Desenvolvimentu, João Goncalves ba Jornalista iha uma fukun, PN, Dili, Kuarta (30/3).
Tuir João katak, Governo mos iha ona prosesu atu prepara para komesa ona ho servisu bankarias. Purtantu husi unidade banka movel ne’ebe maka tinan agora sei hahu uluk distritu 6.
Governu hahu ho distritu 6 tamba agora dadauk sukursal foin maka distritu 9, sira hein distritu Viqueque talvez fulan Abril- Maio nia laran sira bele halo ona lansamentu. Distritu Lautem hela konstrusaun husi Fulan Julhu sira bele halo ona lansamentu. Ikus Liquica sira identifika uma para hahu halo konstrusaun no Manatuto maka sira sei hein autoridade lokais no Ministeriu Justica, (Mj) atu entrega uma ne’ebe sira identifika ona para halo rehabilitasaun.
“Maibe prosesu rekrutamentu, preparasaun fungsionarius atu servisu iha sukursal 2 ne’e hahu ona. Sira agora iha faze treinamentu atu prepara,”dehan MED, João.
João haktuir katak, antes de tinan remata distritu hotu-hotu iha ona sukursal banku komersial TL nian. Tamba ne’e Governu mos sei loke tan Sukursal iha Atauro, tamba tuir konstitusaun rasik rejiaun especial tenke loke mos iha Sub_distritu Atauro, Distritu Oe-cusse.
Banku komersial agora dadaun IMFTL mak atu transforma ba banku, alen ne’e iha 2008 sira tau Um Millaun e meiu (millaun 1,5) para institute ne’e bele loke sukursal iha distritu.
Liquica iha primeiru  simestre governu hein katak loke ona, segundu simestre loke tan iha Liquica, Manatuto. Antes de final 2011 distritu hotu-hotu sei hetan sukursal.
“Ne’ebe ami tau millaun 1,5 para sukursal bele fo kbiit bo’ot liu ba institute ne’e bele fo kreditu ba ita nia populasaun liliu iha area rurais,”tenik João.
João salenta liu tan katak, tinan agora Governu tau tan U$ 3milloes atu aumenta kbiit kuandu nia sai ona banku bele fo imprestisimu. Tamba iha ona lisensa bankaria bele fo osan bo’ot liu nune’e laiha ona limitasaun ba ida ne’e.
Entertantu ida ne’e sai hanesan vantajen ida atu sai banku no Governu bele fo apoiu ba komunidade emprezarial ne’ebe oras ne’e dadaun enfrenta problema bo’ot ida kona ba asesu kreditu. 
Fatima de Sousa (juventude) apresia tebes ho planu Governu loke Banku Komersial iha kada Distritu. Ho dalan ida ne’e, bele ona halo populasaun ne’ebe maka hela dok husi kapital bele asesu ba kreditu.
Irene da Costa hanesan estudante husi Distritu espera katak ho planu Governu nian ne’e bele ona fo benefisiu ba povu kiik sira iha area remotas. Liliu ba idiozus no Alezadus sira.
Nune’e mos Hilario Borges rekonhese, maske TL hanesan nasaun kiik maibe merese duni atu iha Banku Komersial iha TL. 
2012 MED Tau Osan Ba Reabilitasaun Uma
Ministru Ekonomia no Desenvolvimentu, João Goncalves hatete iha tinan 2012 Governu sei tau osan ba iha rehabilitasaun uma foun no infrastrutura. atu loke banku sedauk iha uma tamba ne’e maka sei uza Institute Mikro-finansas Timor Leste, (IMFTL). Ne’e duni, provizoriamente uza lai fasilidade institute ne’e nian.
Orsamentu ba faze preparasauun no asistensia teknika servisu iha banku so iha total hamutuk Millaun 1,8.
João akresenta liu tan katak, governu presisa osan alokadu, depois ida ne’e Governu buka atu halo uma foun ho ida ne’e, OJE iha 2012 mak sira sei hahu konstrusaun uma foun ida ne’e.
 Kona ba banku nasional desenvolvimentu no Investimentu katak João  iha fulan fevereiru KM aprova ona planu resolusaun revistu. No agora iha faze implementasaun.
“Ita prepara akordo para social ida hamutuk ho instituisaun financial ne’ebe maka sai parseiru mos ba iha banku ida,”João haktuir tan.
João hein katak talves buat hotu lao diak no los espera fulan Dezembru nia laran bele loke ona banku desenvolvimentu no investimentu hahu ona nia operasaun nudar banku ba iha publiku. Vey

Pe.Neonbasu: Dosa Besar Manipulasi Tulisan Orang, Filomeno: “Kami Siap Dialog Dengan Mahasiswa UNTL”

Posting Husi : Josefa Parada

ATAMBUA-Ketua Komisi Sosial Budaya Dewan Riset Daerah Provinsi Nusa Tenggara Timur (NTT), Pastor Gregorius Neonbasu, SVD, Ph.D menegaskan dirinya mengutuk orang yang memanipulasi tulisannya soal UNTAS (Uni Timor Aswain) dan menilai perbuatan seperti itu adalah dosa besar dan melanggar hukum.
“Saya kutuk mereka yang memanipulasi tulisan saya dan saya akan tuntut mereka secara hukum,” kata Pastor Neonbasu menjawab koran ini ketika dihubungi via telepon selularnya di Kupang, Jumat (1/4) malam.
Direktur Puslit MANSENSAE Kupang ini juga mengatakan memalsukan karya orang lain untuk kepentingan politik tertentu adalah dosa dan melawan hukum. “Saya baru tahu kalau tulisan saya tentang UNTAS dimanipulasi di Timor Leste. Baik, saya akan pelajari dulu baru  saya sampaikan sikap saya melalui koran Anda,” tuturnya.
Ia mengakui bahwa awal Desember 2010 silam, dirinya menulis opini di Koran Harian Timor Express berjudul” UNTAS Visioner (Prediksi Merangkul Warga Timor Timur di Diaspora). Namun, di Timor Leste tulisan itu dimanipulasi dengan judul “Suara Timor Militan  Yes We Will be back to say integration with Indonesian is good Solution and forever”. Ia sangat sesalkan tindakan  orang-orang yang memanipulasi  tulisan soal UNTAS.
Issue UNTAS bergulir ketika mahasiswa UNTL menggelar konferensi pers  di Kampus UNTL belum lama ini. Dalam konferensi pers tersebut disebutkan sejumlah nama orang Timor Leste, termasuk beberapa menteri  dalam kabinet Aliansi Mayoritas Parlamentar (AMP) pimpinan Perdana Menteri (PM) Xanana Gusmao dan beberapa anggota Parlamen Nasional  dituding sebagai anggota UNTAS di Timor Leste. Para menteri yang disebutkan namanya antara lain, Menteri Pariwisata, Perdagangan dan Perindustrian, Gil da Costa Alves, Sekretaris Negara Lingkungan Hidup, Abilio Lima, Sekretaris Negara Bidang Pertahanan, Julio Tomas Pinto, Sekretaris Negara Bidang Keamanan, Francisco da Costa Guterres. Bukan hanya itu, disebutkan juga bahwa di tubuh militer Timor Leste (Falintil-FDTL) terdapat sekitar 50-an anggota UNTAS.
Menanggapi hal itu,  Sekretaris Jenderal (Sekjen) UNTAS, Ir. Filomeno de Jesus Hornay, M.Agr. Sc, secara tegas mengatakan nama-nama orang Timor yang disebut-sebut sebagai anggota UNTAS di Timor Leste adalah tidak benar.
“Itu issue murahan yang tidak berdasar. Kami tidak melibatkan orang  Timor di Timor Leste masuk dalam kepengurusan UNTAS karena organisasi ini hanya untuk memayungi orang-orang kelahiran Timor Timur (kini Timor Leste) yang berada di Indonesia,” tuturnya kepada koran ini ketika dihubungi vila telepon selularnya di Kupang, Jumat malam.
Ia menyebutkan sesuai Surat Keputusan (SK) No.001/SKEP/DPP/UNTAS) 2010 tentang pengurus DPP UNTAS periode 2010-2014, yang ditandatangani Ketua Umum DPP UNTAS, Eurico Guterres, SE, MM dan Sekjen Ir. Filomeno de Jesus Hornay, M.Agr.Sc, yang ditetapkan di Kupang, 29 Januari 2011, tidak tertera nama-nama yang disebutkan oleh mahasiswa UNTL.
“Saya terkejut ketika media cetak dan elektronik di Timor Leste mempublikasikan issue UNTAS yang digulirkan mahasiswa UNTL. Saya  mengimbau kepada masyarakat di Timor Leste bahwa jangan percaya issue murahan itu. UNTAS tidak melibatkan orang di Timor Leste sebagai anggotanya, karena organisasi ini hanya untuk orang Timor di Indonesia,” kata Filomeno.
Menurut dia, UNTAS sekarang tidak seperti UNTAS  sebe¬lumnya. Kini, kata Filomeno, UNTAS lebih berorientasi pada peningkatan kesejahteraan masyarakat Indonesia keturunan Timor Timur di Timor Barat, NTT. “Dulu, UNTAS lebih radikal, tapi sekarang UNTAS membawa misi  persatuan untuk orang Timor Timur di Indonesia. UNTAS ingin membangun persatuan dan perdamaian. UNTAS tidak ingin menciptakan permusuhan,” paparnya.
Ingin Dialog
Menyikapi polemik soal issue UNTAS di Timor Leste, Filomeno ingin mengundang mahasiswa UNTL ke Timor Barat untuk berdialog langsung dengan pengurus UNTAS. Dengan demikian, mahasiswa UNTL mendapatkan penjelasan dari pengurus UNTAS tentang visi dan misi organisasi yang  memayungi orang Timor Timur di Indonesia ini.
“Kalau pemerintah Timor Leste mengijinkan mahasiswa UNTL ke Timor Barat untuk dialog dengan UNTAS, kami akan jemput mereka di perbatasan Batugade-Motaain. UNTAS menjamin keamanan mereka. Saya kira hal itu penting agar orang-orang di Timor Leste tidak saling curiga satu sama lain,” tuturnya.
Dikatakan, saat ini ribuan putra-putri Timor Leste sedang belajar di berbagai perguruan tinggi di Indonesia dan separuhnya ada di NTT. “Apakah UNTAS mengganggu mereka? Tidak. Kami justeru bangga  karena ribuan putra-putri Timor Leste sedang mempersiapkan diri dengan ilmu pengetahuan dan teknologi untuk memajukan bangsa Timor Leste,”ujarnya.
Ia berharap mahasiswa sebagai generasi penerus bangsa Timor Leste  jangan mudah terpengaruh dengan maneuver-manver politik yang dilakukan elit-elit politik untuk kepentingan partai politik. “Sekarang Timor Leste merupakan sebuah negara merdeka dan berdaulat. Tak ada gunanya lagi mengungkit masa lalu. Masa lalu biarlah berlalu, mari kita menatap masa depan yang lebih baik. Sebagai generasi penerus cita-cita bangsa, mahasiswa harus giat belajar agar dengan bekal pengetahuan dan teknologi yang dimilikinya dapat mengisi kemerdekaan Timor Leste,” kata Filomeno.
Dengan makin meningkatnya hubungan bilateral dan persahabatan  Indonesia dan Timor Leste, Filomeno berharap hubungan persahabtan masyarakat kedua negara, terlebih masyarakat kelahiran Timor Timur di Indonesia dengan masyarakat di Timor Leste terus dibina dan ditingkatkan. Rasa saling curiga sebaiknya dihindari. Pasalnya, meskipun politik memisahkan orang Timor, namun identitas sebagai orang Timor tak akan hilang.    
Kami Sudah Lupa Mereka
Sementara itu, tokoh masyarakat kelahiran Timor Timur di Atambua, yang juga Ketua UNTAS untuk wilayah Kabupaten Belu yang membidangi  lingkungan hidup, Francisco Soares Pereira menegaskan bahwa  orang-orang yang namanya disebut-sebut mahasiswa UNTL sebagai anggota UNTAS di Timor Leste adalah tidak benar.
“Kami sudah lupa mereka dan nama-nama itu tidak masuk dalam kamus UNTAS. Sebut nama mereka saja tidak, apalagi  masuk anggota pengurus  UNTAS. Itu tidak ada.  Bahkan orang-orang  tertentu yang dicurigai mahasiswa UNTL itu kalau ke NTT sembunyi dari kami. Barangkali mereka anggap kami masih seperti Harimau. Padahal, kami bukan lagi seperti Harimau yang harus ditakuti. Sekarang kami seperti kalajengking yang sedang tidur lelap. Terus terang kami tidak ingin menciptakan permusuhan dengan siapa pun,” kata Francisco.
Ia sendiri terkejut saat daftar nama-nama mereka yang dicurigai sebagai anggota UNTAS di Timor Leste ditayangkan melalui TVTL. Setiap perkembangan di Timor Leste dipantau terus oleh warga kelahiran Timor Timur di Indonesia melalui siaran TVTL. “Jadi, polemik soal issue UNTAS di Timor Leste, kami ikuti terus lewat siaran TVTL,” cetusnya.
Ia menambahkan bahwa UNTAS adalah organisasi untuk mempersatukan warga kelahiran Timor Timur di Indonesia dan anggotanya pun hanya orang-orang Timor yang ada di Indonesia. “ UNTAS boleh ada dimana-mana (seluruh wilayah Indonesia), tapi tidak dibawa kemana-mana (di luar Indonesia). UNTAS tidak ingin menciptakan permusuhan. UNTAS ingin membangun persatuan, perdamaian dan mensejahterakan warga Timor Timur di Indonesia,” tuturnya.
Putra kelahiran Bobonaro ini mengingatkan  mahasiswa UNTL agar tidak terpengaruh dengan manuver-manuver politik para elit politik untuk kepentingan partai politik tertentu. “Saya minta adik-adik mahasiswa  konsentrasi dengan kegiatan belajar, jangan ikut-ikutan terjun dalam politik praktis. Masa lalu membuktikan kepada kita bahwa politik dapat memisahkan kita satu dengan lainnya. Buktinya, sekarang ratusan ribu orang Timor terpaksa tinggalkan tanah kelahirannya dan menjadi warga Negara Indonesia hanya karena berbeda pilihan politik. Itu masa lalu yang sungguh pahit bagi orang Timor. Masa lalu yang pahit itu jangan terulang lagi,” paparnya.
Meski begitu, kata Francisco, identitas sebagai orang Timor tetap terpatri dalam hati sanubari orang Timor di rantauan. “Biarpun kami tidak tinggal di Timor Leste, tetapi identitas sebagai orang Timor  tetap ada dalam hati sanubari kami,” tuturnya lagi. Mik

PN Husu Artemarsiais Hadomi “Peace”

Posting Husi : Josefa Parada
DILI-Representante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), husu ba orgaun hot-hotu inklui grupu artemarsiais atu hadomi “Peace”  no  tenki kumpri lei no 10/2008 artemarsiais nebe aprova tena iha PN atu nune’e la bele kria tan problema kontra violensia.  
Deputadu Augostu “Tara” Araujo husi (PSD), tenik katak iha sumana 2 nia laran ema oho malu iha fat-fatin maibe tuir nia la dun hatene husi grupu nebe maibe ligasaun ho artemarsiais ne’e iha semana kotuk ne’e ataka malu iha Beto Timur ne’e baku rahun uma 2 ne’e artemarsiais.
“ Hau hakarak kestiona ida ne’e para hare hodi estadu ne’e tau matan ba artemarsiais katak iha lei ona maibe tan sa la regula, agora artemarsiais ne’e tuir hau nia intendementu atu trina atu ba kompte iha nasaun seluk i sira ho sira maibe agora artemarsiais ida ikus ne’e ataka malu fali,” hateten Tara ba STL iha PN hafoin remata sesaun plenaria, Tersa (4/5).
Tuir Deputadu Arao Noe de Jesus C. Amaral husi Bankada CNTR, hateten lei konaba artemarsias ne’e aprova tena iha loron 17 Julhu 2008, maibe iha lei mak ladun forte no kria ba organizasaun.
“ Hau konkorda felizmente atu halo lei foun mais alteira lei ne’e atu halo revizaun ba lei artemarsiais nian nebe iha 2008, para estabelese no mos kriteria  nebe atu mai rejista tenki lori ona ninia estatutu, sei enkuantu nia (Grupu Artemarsiais-Red) laha estatutu ne’e susar atu halo kontrola, ne’e duni ba oin presija hadia lei ne’e para hodi kontrola,” dehan Arao.
Nune’e tuir Sekretaria iha Komisaun A Carmelita Caetano Moniz, informa katak Parlamentu Nasional (PN) aprova tena lei artemarsiais iha tinan 2 liu ba no aprovadu iha PN no foin promulga husi Presidenre da Republika.
“ Lei ne’e ejiste tena, nusa maka ita aplika lei ho didiak tuir los nia dalan, ida ne’e mak presija instituisaun hotu hare ida-idak nia tuir konstituisaun lei haruka no implementa lei ne’e ho didiak,” tenik Deputadu Carmelita. Jame do Rosario

Terima Kasih Jepang Untuk Rakyat TL

Posting Husi : Josefa Parada
DILI-Duta Besar Jepang untuk Timor Leste, Iwao Kitahara atas nama pemerintah dan masyarakat Jepang menyampaikan ucapan terima kasih yang sedalam-dalamnya kepada pemerintah dan rakyat Timor Leste yang telah memberikan perhatian mendalam kepada pemerintah dan rakyat Jepang yang dilanda musibah gempa bumi disertai tsunami pada 11 Maret 2011.
“Kami tak akan pernah melupakan simpati dan dorongan dari Timor Leste yang membesarkan hati pemerintah dan rakyat Jepang dalam menghadapi musibah ini. Pesan-pesan simpatik dan bantuan dari Timor Leste  tidak bisa kami gambarkan dengan kata-kata,” tutur Dubes Jepang Kitahara.
Pesan-pesan simpatik dan perhatian pemerintah Timor Leste untuk pemerintah dan rakyat Jepang, seperti meng heningkan cipta yang dipimpin Presiden Republik Demokratik Timor Leste, Jose Ramos Horta pada HUT ke-11 PNTL, 27 Maret 2011, serta pesan-pesan simpatik yang sangat mendorong disampaikan pada saat pem berian medali untuk peng hubung militer Jepang pada 28 Maret 2011.
Perhatian luar biasa telah diberikan pemerintah Timor Leste kepada pemerintah dan rakyat Jepang melalui inisiatif Perdana Menteri Xanana Gusmao untuk digelar rapat luar biasa dari dewan menteri untuk mengirim tim bantuan dana sebesar US$500.000 ke Jepang. Bukan hanya itu. Mengheningcipta juga dilakukan Parlamen Nasional pimpinan  Fernando Lasama de Araujo dan menyampaikan duka-cita.
“Banyak pejabat Timor Leste yang datang ke Kedutaan Besar Jepang untuk menyampaikan duka-citanya. Mereka menulis “Kami mendoakan untuk Jepang,” kata Kitahara.
Bantuan dari Timor Leste diserahkan oleh Duta Besar Timor Leste untuk Jepang, Domingos Sarmento Alves kepada Wakil Menteri Parlamentar urusan kerjasama dan luar negeri, Makiko Kikuta pada 25 Maret 2011.
Dubes Domingos Alves atas nama pemerintah dan rakyat Timor Leste menyampaikan duka-cita kepada pemerintah dan rakyat Jepang yang  dilanda musibah gempa bumi disertai tsunami yang menyebabkan jatuhnya korban jiwa dan hilangnya harta benda.
Sebaliknya, Makiko Kikuta menyampaikan terima kasih yang sebesar-besarnya kepada pemerintah dan rakyat Timor Leste atas dorongan yang dapat membesarkan hati pemerintah dan rakyat Jepang dalam menghadapi bencana alam ini. Mik

OJE 2011 3 Miloens Sosa Produtu Local

Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Ministeriu Turismu komersiu Industria aloka osamentu geral tinan ano fiscal 2011 tres (3) miloens atu sosa produtu local hodi fo Inan isin rua no ba labarik sira. Lia hirak ne’e kasu Direitur Jeral Jorgina Manuela Corteral ba STL, iha merkadu Lama,Foin lalais   
Tuir nia katak, Maske  atu sosa produtu local ministeriu  turismu komersiu industria sei halo kordenasaun ho ministeriu agrikultura bele hare produtu said abele sosa produtu local,ne’eduni tenki halo kordensaun  hare  kualidade diak bele desloka ba fatin ruma la estraga.
 Nia salenta katak,wainhira atu sosa produtu local, ministeriu rua halo kordesaun maka’as bele sosa produtu local bazeia fini ministeriu agrikultura fo povu agrikultura kuda ne’eduni ami labele fo kedas tonelada hira ami persija seidauk hatene los.
Nia haktuir katak, produtu local atu sosa laos sosa hotu tenki indetifika atu soa batar bele distribui ba Industria ne’ebe Gleno distritu Ermera bele fornese ba ita nia maluk inan isin rua, ne’eduni oras ami halo hela kordenasaun bele sosa produtu local.
Maibe ami armajen iha bele rai produtu local iha laran, maibe persija tonelada hira sedauk detail fob a tanba halo kordenasaun ministeriu agrikultura, maibe hakarak hatete deit ministeriu turismu komersiu industria iha armajen tau ona iha distritu sanulu resin tolu bele responde povu perkupasaun.
Iha parte seluk ispektor geral siguransa Alimentar Florentina Smith sublina katak, ministeriu turismu komersiu industria iha planu osamentu geral tinan 2011 aloka tres miloens atu kompra produtu local ba ita maluk hetan dezastre naturais, ba merenda eskola.
Alende Ministru Agrikultura e peskas Mariano Asanami Sabino salenta katak, ministeriu agrikultora halo kordenasaun ho ministeriu turismu komersiu industria bele sosa ita produtu local, hanesan batar, hare’e, feok ropa, koto, formugo bele fasilita ba ministeriu edukasaun bele merenda eskolar, ba inan aman kona dejastre naturais iha area rurais.   Liafuan Carlos da costa estudante UNTL ,Finalista Fakuldade Agrikultura hatete katak, governu tenki sosa povu agrikultura nia  produtu local bele fo benefisiu ba povu agrikultura, maibe governu sosa tenki distribui kedas labele rai iha armajen estraga hotu produtu local, tanba governu gasta osan tenki distribui labele rai deit. Jef

PN Sujere Elisaun 2012 Labele halo Violensia

Posting Husi : Josefa Parada

DILI- Membru Deputadus iha Uma Fukun parlamentu Nasional (PN) sujere ba partidu politiku tenki kumpri akordu nebe halo entre partidu politiku hotu atu nune’e iha eliesaun 2012 mai ne’e la bele iha violensia hot-hotu lao diaktuir prosesu iha kapanha no mos to’o iha eliesaun. 
Deputadu Arao Noe de JesusC. Amaral husi Bankada CNRT, informa katak importante teb-tebes katak bele halo akordu ida ho partidu sira hot-hotu relasaun atu deklara katak labele halo asaun brutal iha kanpanha, tenki kumpri lei eleitoral nebe iha,  kumpri orientasaun husi CNE nebe hanesan kaer konaba jestaun elisaun ninian no kumpri mos saida mak STAE estabelese. Atu nune’e ita hotu bele lao ho diak tuir prosesu iha kapanha no mos to’o ba iha eliesaun.
“ Akordu ne’e importante mais hau nia ejejensia partidu hot-hotu nebe ke partisipa iha elisaun 2012 tenki kumpri akordu ne’e no kumpri orientasaun nebe legal nebe iha atu nune’e la bele halo violasaun, lae ita rasik mak viola ita nia akordu nebe ita rasik maka halo,” dehan Arao ba STL iha Uma Fukun parlamentu Nasional, foin lalais ne’e.
Deputadu Fretilin, Elizario Perreira, hateten iha rai nebe deit tama ona pena penulti governasaun partidu ida nian, governasaun tuir periodu governasaun ida sempre iha kapanha politika ka kria kapanha politika para atu bele oinsa maka atu fo informasaun nebe los ba povu hodi bele partisipa iha vida politika. 
 “ Ita bele tun ba halo pre kanpanha  maibe la bele soran povu no la bele fahe tan lorosae no loromonu, kria tan petisionariu atu povu ne’e demokratikamente partisipa iha vida politika no hili tuir sira nia konsensia no hatene hili buat neber los,” tenik Elizariu
Presidente Comisaun Nasional da Elisoens (CNE) Faustino Cardoso Gomes  sujere ba Parlamentu Nasional (PN) tenki halao difinisaun klaru konaba ba kanpanha no konsilidasaun ne’e  wainhira halo revizaun ba lei eleitoral. Basa difinisaun ba konseitu rua ne’e la klaru, difikulta atu tau matan prosesu no lalaok parpol sira.
“ Atu asegura sira nia presenza no kontinuidade  iha prosesu elisaun partidu sira tenki halo konsilidasaun. Maibe presiza definisaun lolos no klaru. Tan ne’e PN tenki toma konsederasaun ba preokupasaun sira hanesan ne’e,” dehan Faustino ba STL iha salaun Aditorium CNE foin lalais ne’e.  Jaime do Rosario

Senin, 04 April 2011

Electrisidade Tama Aldeia Serenira-Soikili

Posting Husi : Josefa Parada
DILI-Durante Tinan barak ona, hein Eletrisidade, Rai ne’e komesa nakukun iha tempo Indonesia nian, maibe iha tempo ukun an nia laran governu liu husi Kuartu Governu Konstitu isional, komesa halo ona planu atu dada Eletrisidade ba Komunidade sira iha area rurais.
Tamba ne’e, iha Aldeia Soikili, Suco Parlamento, Sub_Distritu Lautem Moro, iha tempo badak nia laran, sei dada sira nia eletrisidade komesa husi Aldeia Serenira, to’o Aldeia Soikili iha kuaze Kilometru 7. Tamba ne’e Komunidade iha Aldeia Soikili husú agradesimentu ba Governu liu-liu IV Governu Konstitusional ida ne’e.
Tuir Xefe Suku Parlamentu, Angelo Galvao Silva, ba STL liu husi Via Telefone, Domingo (27/02) hato’o katak durante esforsu sira nia, agora dadauk Governu iha ona planu atu dada eletrisidade iha tempo badak nia laran ba Aldeia Soikili.
Tamba ne’e nia parte, lori Komunidade Aldeia Soikili hotu nia naran, husú agradesimentu ba Governu ne’ebee iha inisiativa atu dezenvolve Povú iha area rurais nian.
“ Iha foin lalais ne’e Governu nia planu atu halo ona eletrisidade hodi kontinua husi Aldeia Serenira ba to’o iha Aldeia Soikili kuaze 7 Kilometrus,” hateten liu husi Via Telefone.
Ho ida ne’e nia parte espera katak, atu implementa eletrisidade ne’e ba povú espera katak Governu bele halo mós Aldeia sira seluk ne’ebe sidauk hetan mós eletrisidade iha Suku Parlamentu nia laran.
Iha parte seluk, Xefe Aldeia Soikili, Americo Aranda, hateten nia parte sente orgolho tamba durante ne’e nia komunidade la asesu ba eletrisidade. “Hau agradese ba Govenru tamba Governu ne’e bele halo lalais eletrisidade ba komunidade sira ne’e,” nia dehan. Antes ne’e, nia parte mós ejiji ona atu nune’e bele dada eletrisidade tuir planu ne’ebe Governu iha tamba durante iha tempo invajaun Indonesia to’o agora sira foin atu sente eletrisidade ne’e.
Iha fatin hanesan, Roufino Fernandes, (Suplente Xefe Aldeia Soikili) iha nia esplikasaun hateten katak, durante ne’e sira nia esforsu atu oinsa kopera hamutuk no hato’o ba Xefi Suku no Administrador Sub_Distritu atu oinsa bele tau interese hodi dada eletrisidade ba Aldeia refere.
“ Ami durante ne’e esforsu hamutuk hodi hato’o ba ita nia Xefe Suku no Administrador Sub_Distritu, maibe hetan duni solusaun tamba ne’e iha tempo besik nia laran bele halo ona eletrisidde ida ne’e,” nia hateten.
Ho esforsu Governu nian liu husi Autoridade local hodi halo planu atu dada eletrisidade ne’e, nia  parte fo agradesimentu no obrigadu barak ba Governu ne’ebe ukun Nasaun ne’e, nomós ba Autoridade local sira hotu, ne’ebe bele lori Komunidade husi Nakukun ba Naroman nian.
Iha fatin seluk, Comunidade sira sente kontente no haksolok ba realidade ne’ebe akontese ba sira iha tempo badak nia laran, tamba ne’e sira hotu fo obrigadu barak ba Governu, liu-liu ba Xefe do Suku Parlamentu (Galvao-red) ne’ebe durante ne’e ho nia esforsu tomak hodi hato’o preukupasaun Comunidade atu nune’e bele dada sira nia eletrisidade.
“ Ami husú Obrigado ba Governu, liu-liu ami nia Xefe Suku Parlamentu ne’ebe ho nia esforsu tomak atu nune’e bele tenta fo ami nia preukupasaun ba Governu atu nune’e ohin loron ami besik atu hetan eletri sidade,” hateten Comunidde husi Soikili hanesan, Candido dos Santos, Mateus de Jesus, Ernesto dos Santos, no Agapito da Conceicao Pinto. Pri

Hamenus Kiak, Governu Timor-Leste sei Hari’i Uma Rihun 55

|

Depok – Primeiru Ministru Timor  Leste Xanana Gusmão hala’o tarjetu to’o tinan 2015 governu sei kontrui uma rihun Lima Nulu Resin Lima ba ema kiak sira , ne’e hanesan pasu ida atu hamenus kiak iha Timor-Leste.

Mais menus rihun 55 ne’e sei kontrui no ninia tarjetu reamata iha 2015 no sei fasilita mos ho be mos no saniamentu ne’ebé diak.  ”ne’e atu hamenus kiak, hahú husi tinan ne’e ami komesa konstrui ona uma iha sub distrito ba ema kiak sira no fasilita mos ba sira Estrada, saude no edukasaun,”dehan Nia iha tersa ne’e hafoin vizita ba Universidade Indonesia (UI)  tersa ne’e (22/03).

Xanana mos promote atu aumenta mos ba atendementu publiko no sei hala’o governasaun ne’ebé diak no transparante inklui lanca mos ho portal transparancia hodi bele fó asesu ba ema hotu. “Alein de ne’e ami sei kontinua esforsu atu kria kampu de trabalho komesa husi setor privadu no estadu nian ne’ebé sei paresiru stratéjiku atu dezenvolve nasaun ne’e,” Nia hatutan. Xanana mos informa katak governasaun AMP mos sei kontinua atu hadia ubanizasuan ba cidade Dili atu nune’e komunidade sira bele moris hanesan. “ami nia nasaun sei foun no sei nurak, ami esforsu atu kontinua hadia ekonomia povu nian,” Xanana Hakotu.(TE)

UNIVERSITARIU, ETIKA HO IMPLIKASAUN

Husi Estanislau de Sousa Saldanha, Staf Dosenti DIT

Hakerek badak nee konaba universitariu, etika ho implikasaun desviasaun etika akademiku hanesan kontribuisaun ida ba prosesu hodi dezenvolve lalaok, standar ho etika universitariu iha Timor Leste. Tanba too ohin loron universidade sira iha Timor Leste seidauk dezenvolve standar ho etika akademiku hodi sai mata dalang ba nia membru sira. Iha parte seluk, standar ho etika akademiku, la’os deit tulun haforsa kapasidade teknika (technical skills) universitariu sira nian, maibe haforsa mos sira nia kapasidade mamar (soft skills) hanesan honestidade (honesty), servisu hamutuk (teamwork), respeita malu (mutual respects), etika servisu (work ethics), abilidade komunikasaun (communication skills) ho la halo violensia (non violence) hanesan fondase halo servisu ka estuda, interasaun sosial ho dezenvolve siensia. Ida nee importante tebes tanba universidade sai hanesan sentru ida ba “rekayasa sosial (social engineering)”, maka haforsa technical skills ho soft skills universitariu sira nian sei kontribui mos ba haforsa komunidade nebee honestu, integridade makas, demokratiku, servisu makas ho disiplina, no respeita lei.

Universitariu hanesan ema sira nebee eskola ho hanorin iha universidade. Ka ema sira nebee hetan matenek iha universidade. Nunee universitariu sira sei kontribui nia matenek hodi dezenvolve siensia, halo transformasaun sosiedade no hadia vida sosiedade nian liu husi peskiza, edukasaun, formasaun ho servisu komunitariu. Universitariu iha papel importante tebes hodi buka solusaun ba problema siensia, problema teknika ho problema sosial nebee sosiedade ida enfrenta liu husi aprosimasaun sientifiku.Tanba nee, ladun loos se ema balu dehan estudante nebee hanesan mos membru universitariu tenki estuda deit hodi hahotu sira nia estudu. Diskursu nee bele halakon sensitividade akademiku ho sosial estudante nian nudar parte integrante komunidade ida nian. Maske universitariu bele ativu iha vida politika, etika akademiku sei kesi metin sira.

Tanba funsaun importante universitariu nee, no hodi proteze sira nia integridade, universitariu sira baibain komunga etika akademiku hodi sai mata dalang ba sira nia lalaok. Nunee bele distingi sira nia aan nudar akademiku, no haketan sira nia aan hanesan ema politiku nain ka ema mafiador. Etika fundamental nebee universitariu sira baibain komunga mak:

(1). Kaer metin lia los. Katak universitariu sira tenki kaer metin lia los (kebenaran) no lia los sempre hatete sai beibeik iha tempu sa ida deit (the truth should be told all the time). Atu hatene lia los ba problema ida, universitariu sira tenki buka data, kodefika, validiza, analiza ho interpreta hodi fo solusaun ho hetan premis sientifiku ba problema nee. Nunee importante tebes atu prosesu, metodu ho interpretasaun data sira liu husi teste akurasi (accuracy) ho reliabilidade/konsistenti (reliability) hodi tulun halo konkluzaun sientifiku ho publika ba publiku konaba lia los. Bainhira prosesu sira nee hatuir ona, no konkluzaun justifikadu sientifikamente, mak universitariu sira tenki defende metin, maske prosesu halo defeza nee bele harisku sira nia moris.
(2). Honestidade intelektual (intellectual honesty). Universidade sira tenki iha honestidade intelektual. Nunee sira la bele halo fabrikasaun, falsifikasaun ho plagiarismu iha prosesu aprezenta, halao, review, halo relatoriu no publika sira nia data ho rezultadu estudu (University of Calgary, 1994 ho Consoli, 2006). Fabrikasaun data katak universitariu inventa ho produs data ka relatoriu estudu (data or report made up), no falsifikasaun katak universitariu ida muda ka aprezenta sala nia data ka relatoriu estudu. Iha kontestu akademiku, hahalok sala sira nee fundamentalmente viola prinsipu akademiku. Nunee Snow (1959) hateten presiza iha sansaun akademiku ba univertariu sira nebee la honestu no halo statemen falsu (maske nee la sengaja). Tanba bainhira la iha sansaun, bele loke odamatan ba statemen falsu nebee segaja. Statemen falsu husi fakta nebee iha hanesan hahalok krimi nebee universariu sira halo.

(3). Independenti. Universitariu sira tenki independenti hodi aprezenta, halao ho publika sira nia data ho rezultadu estudu. Signifika katak la bele iha ema, grupu ka rezime balu influensia universitariu sira nia prosesu sientifiku sira nee. Nunee mos sira la bele influensia hanesan dirizi, lori ho obriga ema seluk nebee sai respondenti (ba sira nia prosesu hola, interpreta ho konklui data ho halo estudu) atu hatan ho aprezenta hanoin tuir universitariu sira nia hakarak. Nunee bele evita desviasaun data, hasala interpretasaun ho konkluzaun.

(4). Benefisiu. Universitariu sira iha dever atu halao estudu ida hodi maximiza benefisiu no minimiza risku husi sira nia estudu ba sosiedade ida. Ka estudu nee bele kontribui hodi hadia buat ruma. Signifika katak iha prosesu estudu hodi hetan inovasaun ida, universitariu sira iha dever tomak atu hametin valor umanu. Ka sira la halo estudu ida atu kontribui ba prosesu redusaun valor fundamental humanismu nian.

(5). Fair ho non diskriminasaun. Universitariu sira bainhira halo sira nia estudu, aprezenta, interpreta ho publika data ho rezultadu estudu tenki fair no kaer metin prinsipiu non-diskriminativu. Universitariu sira la bele komiti iha kualker forma diskriminasaun hanesan jeneru, rasa/suku, lia, afiliasaun politiku, relijiaun ho fatin orijin. Ambienti servisu ho estudu universitariu nian tenki sinergia ho valor sira hanesan respeita mutua, fair hodi hare, insere ho lori aan iha ambiente diversidade nebee sai mozaik ho fondase ba dezenvolvimentu siensia hodi haburas ho hametin valor ema-umana.
(6). Liberdade akademiku (Academic freedom). Universitariu sira iha liberdade akademiku hodi hanoin, hanorin, aprende, kualia, peskiza ho publika sira nia data ho rezultadu estudu sein hetan sensor, intervensaun, tauk tama prizaun, lakon servisu, ho hetan violensia. Nunee sira bele haburas siensia, tulun transformasaun sosial no hadia sosiedade nia vida. Maske iha liberdade akademiku, universitariu sira mos iha obrigasaun ho responsabilidade atu expresa sira nia liberdade akademiku bazeia nafatin ba prinsipu ho etika akademiku hanesan uza faktus ho evidensia sientifiku hodi suporta ka rasionaliza sira nia liberdade akademiku nee. Asosiasaun Kolejiu ho Universidade Amerika (AAC&U) hateten liberdade akademia uza hodi explora pergunta kontraversial atu priense misaun akademiku hodi eduka estudante ho dezenvolve siensia. Nunee nesesita ba profesor sira atu hatoo sira nia kuinesimentu (knowledges) ho reklama (claims) liu husi review publiku nebee rigirozu husi ema nebee hatene diak iha area nee, bazeia argumentu tuir evidensia nebee diak liu nebee iha (best available evidence) no servisu hamutuk hodi hadia edukasaun ba estudante.

(7). La komite sexual harrassment ho violensia. Universitariu bainhira halao sira nia knaar biar iha servisu ka estuda fatin, ka iha fatin seluk, sira la bele involve abuzu sexual (sexual harrasment) no violensia iha kualker forma. Bainhira universitariu sira involve iha abuzu sexual ho violensia, maka nia lakon integridade moral ho akademiku hodi halao nia funsaun nudar ema universitariu ida. Tanba nia maluk universitariu seluk ho sosiedade sei lakon fiar (trust) nebee hanesan modalidade hodi halao prosesu sientifiku.

Bainhira universitariu sira komiti halo falsifikasaun, fabrikasaun ho plagiarismu iha aprezenta, review, halao ho publika sira nia data ho rezultadu estudu sei halo ema la fiar integridade akademiku husi universitariu sira nee, no hatun dignidade sira nia instituisaun akademiku. Nunee mos bele implika ba desviasaun opiniaun publiku konaba isu ida tanba manipulasaun data ho faktus. Ida nee bele uza husi autor politika partidariu sira hodi deskredita ka destabiliza situasaun politika, hodi hatun nia adversariu politika. Ekonomia nasaun ida bele hetan distorsi makas bainhira universitariu sira halo analiza no hasai data falsifikadu ho fabrikadu konaba problema ekonomia ida.

Bainhira instituisaun akademika iha nasaun ida la iha medidas klaru no tolera violasaun etika akademiku, maka membru universitariu hanoin katak falsifikasaun, fabrikasaun ho plagiarismu hanesan buat ida baibain no la presiza hetan atensaun makas. Nunee motiva ema kontinua halo falsifikasaun ho fabrikasaun data ho rezultadu estudu nebee bele sai kultura ida ona iha instituisaun akademiku ida. Iha nee hahu hamosu espasu nebee bele kontribui ba formasaun sosiedade ida dishonestu, la fiar sistema (muda buat ida los ba fali sala, no buat sala ba fali los), no la fiar justisa.

Iha instituisaun akademiku iha nsaun nebee deit, falsifikasaun, fabrikasaun ho plagiarismu hanesan krimi boot no hetan atensaun makas atu elimina. Nunee normalmente sira fo sansaun akademiku tuir nia nivel violasaun. Sansaun sira nebee baibain fo mak hahu husi: (1). Bolu atensaun atu la bele halo fali kuandu violasaun kiik; (2). Fo valor zero ka E ba tugas (Assignment) ka materia nebee autor hola; (3). Skorsing semester ida ka rua husi universidade; (4). Hasai husi universidade; (5). Batalkan titulu akademiku; ho, (6). Hatama keisa iha tribunal.

Timor Leste hakarak iha tradisaun akademia nebee diak, kredibel, integridade makas ho bele hetan rekuinesimentu internasional, ita presiza hahu uluk husi “depolitiza” sistema ho instituisaun edukativu. Katak hanoin ho hahalok ruma sai husi instituisaun edukativu ba sosiedade ka vice verse, tenki uza data testivel, rasional, non partisan no uza ulun malirin hodi kontribui duni ba prosesu haforsa instituisaun akademika, hametin kualidade hanorin, dezenvolve siensia, ho ultimamente hadia vida sosiedade nian. Nunee lori mundu akademiku hanesan fatin ba aprende ho dezenvolve siensia, halo kontrolu sosial nebee efetivu, uza data justifikadu ho rasional. Nunee universidade sei sai mos fatin ba hamosu honestidade, respeita mutua, non violensia ho non diskriminativu iha kualker forma no respeta lei ho normas sosiedade nian. Nia kondisaun maka tenki kondena falsifikasaun ho fabrikasaun data ho rezultadu estudu, no plagiarisme nebee sai desviasaun prinsipal ba etika akademiku. ***

publicada por FORUM HAKSESUK @ 10:43 PM

Audit Subvensaun Públika ba Partido Polítiko: CNRT Primeiro Lugar, FRETILN Segundo

http://flagspot.net/images/t/tl%7Dcnrx.gif


Diario, 1 Abril 2011
Joao da Silva

Dili, Diario: Partido Congresso Nacional da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) hetan valor a’as liu ka sai primeiro lugar hosi rezultado audítoria (financial audit) ba orsamento subvensaun públika partidus politikus tinan 2009 – 2010, kompara partidos polítikus seluk.

Comissão Nacional das Eleições (CNE) halao audit ba Orsamento Subvensaun Púbilka hosi fulan Outubro 2009 to fulan Outubro 2010, no deside katak Partido CNRT konsegue hetan valor a’as 98,5  ho erros mínimo kompara ho partido sira seluk, iklui mos Partido Fretilin (valor 91) no partido seluk nebe hetan valor kiik liu.

Sekretário-Geral CNRT, Dionísio Babo, ba media ida ne’e hate katak nia satisfeito tebes ho rezultado auditoria ne’e, tanba ne’e hatudo katak servisu ne’ebe CNRT halo, halao duni ho profissionalismo, dedikasaun a’as, transparente ho akuntabilidade nebe mós tebes. Rezultado ne’e dala ida tan hatudo katak partido ne iha sistema organizasaun bem montado, ho staff bem treinado no professional hodi halao servisu administrasaun partido nian. Tuir Dionísio Babo “sistema nebe ami monta tuir regras orsamentais ka lei ne’ebe iha ho bazeia iha mata-dalan ne’ebe CNE rasik mak hasai. No ami nia staf administrasaun sira ne’ebe hetan treinamento bastante hodi bele gere orsamento estado nian ne’e halo ho diak, transparente ho responsabilidade diak tebes”. Ami lakoi hetan resiko tanba ne’e ossan estado nian povo nian, hatutan Babo.

Tinan-tinan estado fó ossan ba Partido Polítikus nebe hetan assento parlamentar. Orsamento ne’e ho baze ba número kadeiras iha parlamento nasional ne’be partido Fretilin mak hetan montante ossan barak liu partido hotu-hotu. Ossan ne’e atu apoia partido sira hakbiit a’an no dezenvolve sira nia organizasaun rasik. Maske nune, CNE rasik halo monitorizasaun makaas ba implementasaun orsamental ne hodi hare katak partido sira iha kapasidade atu gasta ossan sira ne lolos ka lae. 

Iha sasukat/ barometer 11 (sanulu resin ida) mak CNE uza hodi haré uzo orsamento partido sira durante ano fiscal ida-idak. Barrometer sira ne’e inklui mos: aprezentasaun relatório tuir kontas legais, kontabilidade ho legalizasaun responsâveis fiscais nian, análize ba reseitas ho dokumentos de peskiza, tranparénsia movimento orsamento nian, rekonsiliasaun entre nota bankaria, informasaun de património, sede partido, dever kolaborasaun no seluk tan.

Bazeia ba sasukat ka barometer ne’e, CNE halo audit durante besik fulan ida no konsegue identifíka erros ba gastus iha orsamento partido idak-idak nian no depois de halo análize, diskussaun profunda ho intervista ho staf administrasaun no dirgentes partidus polítikus sira, hetan rezultado hanesan hetan iha leten, ne’ebe hatudo katak CNRT nia valor a’as liu partido sira seluk.
Iha tinan hirak liu ba, partido CNRT – hanesan mos partido seluk - sempre sujeito ba audit hosi CNE no sempre hetan valor a’as liu partido seluk iha Timor-Leste. Ida ne’e, hatudo katak partido CNRT nia organizasaun lao no dezenvolve diak tebes, konsistente, koerente no iha akuntabilidade nebe diak no transparente. Em termos de organizasun, Partidu CNRT mos hatudo katak sira iha sistema no mekanismo de akuntabilidade ida professional, ne’ebe iha transparensia no akuntabilidade orsamental tuir lei partido politico no regíme subvensaun publika nian

Sekretário Geral CNRT Dionísio Babo hatutan katak, tinan-tinan, orsamento nebe partido CNRT simu, lori hodi halo aktividade programa annual ne’ebe partido mak deside rasik. Iha inisiu tinan foun, responsâveis partido CNRT hosi Timor laran tomak sempre halibur iha Dili hodi aprova programa annual. Hafoin ida ne’e Secretariado Nacional mak gere ossan ne’e ho guia Secretário Geral no supervizaun Comição Política Nacional ho Conselho Directiva Nacional Partido nian.

João Rufino, estudante UNTL  fó nia apresiasaun makaas tebes ba CNRT tanba iha kapasidade diak tebes hodi gere orsamento estado ho responsabilidade tebes. Nia fó parabens ba partido ne’e tanba hatudo katak sira iha kapasidade no bele atu regula povo nia ossan ho diak no akuntabilidade (das).