Rabu, 15 Juni 2011

MSS Hahu'u Selu Idozus no Invalidus

Posting Husi : Josefa Parada

DILI–Ministeriu Solidariedade Sosial (MSS), liu husi Diresaun Nasional Seguransa Sosial, hahuu halao faze dahuluk pagamentu ba ferik-katuas no invalidus sira iha distritu 13. Pagamentu nee rasik komesa lao ona iha Segunda (13/06).
Xefe Departementu CIT, João Bosco de Jesus Mendonça, haktuir, bazeia ba kalendariu pagamentu idozus no invalidus iha faze primeiru 2011 nee ba Distritu Dili nian, hahuu husi loron (13/06) too (17/06) sei halao pagamentu ba 2,136 benefisiarius husi Sub Distritu Cristo Rei.
Iha loron hanesan (13/06) too (18/06), pagamentu mos halo ba 2,009 benefisiarius husi Sub Distritu Dom Aleixo nian. Tuir fali, iha loron (18/06), pagamentu halao iha Sub Distritu Metinaro ba benefisiarius hamutuk 339. Iha loron (18/06) too (20/06), sei halo pagamentu ba 1,156 benefisiarius husi Sub Distritu Nain Feto. Hafoin iha loron (20/06) too (23/06), sei iha pagamentu ba 1,380 benefisiarius husi Sub Distritu Vera Cruz no ikus liu mak pagamentus ba idozus no invalidus nee sei remata iha Sub Distritu Atauro ho nia benefisiarius 833 iha loron (25/06) too (02/07). Needuni, total benefisiarius husi Distritu Dili nebee mak sei simu osan terseira idade no invalidus hamutuk 7,853 benefisiarius.      
Iha fatin hanesan, Simplicio dos Santos Mendonça, nudar Adminsitradaor Sub Distritu Cristo Rei, Distritu Dili, ba STL iha ninia servisu fatin Becora, Dili Segunda (13/06), informa katak, pagamentu hahuu ona iha Suku Bidau Santana no Suku Metiaut, tuir orariu nebee ninia parte fahe ba suku hitu nebee pertense ba arena Sub Distritu Cristo-Rei nian.
“Razaun hili uluk suku rua nee, tanba sira nia populasaun uitoan deit, no bazeia ba sira nia dadus nebee ami simu uitoan, entaun ami koloka suku rua nee simu hamutuk, depois mak foin tuir fali suku sira nebee mak ninia populasaun barak hanesan Suku Camea, Balibar, Becora Hera no Kuluhun,” dehan Simplicio.
Nia esplika, tuir prosesu nebee mak iha, hatudu katak, pagamentu ba iha terseira idade sira lao diak tanba iha linha koordenasaun entre nivel sub distritu, distrital no nasional nebee servisu hamutuk ho pessoal nebee mak servisu iha sub distritu ho pessoal nebee servisu iha Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS), hanesan iha diresaun protesaun labarik nebee sempre halo ligasaun no koordena ho servisu ida nee. Needuni too ohin seidauk iha problema balun nebee rezolve tanba buat hotu lao diak.
“Depois pagamentu nee remata,ami sei fahe ba sesaun rua nebee sesaun ida mak rejista em jeral ba iha veteranus nian, no ida seluk fali mak pagamentu ba iha idozus nian nebee ami tenki fahe buat nee halo diak tanba ami iha nee funsionariu limitadu tebes. Ami sei esforsu makaas hodi nunee pagamentus ba iha terseira idade nian tenki lao nafatin, nunee mos direitus ba veteranus funu nain sira mos tenki lao nafatin hanesan foo nafatin tempu ba sira, para halo rejistu,” informa Administrador Sub Distritu Cristo Rei nee.
Tuir Simplicio, pagamentu ba terseira idade nee sei halao durante loron lima nia laran, hahuu husi Segunda ba too iha Sesta. Maibe depende mos ba iha loron terminasaun, tanba se depois loron nebee termi maibe pagamentus seidauk hotu, entaun sei dada tan (hanaruk tan).
Simplicio hatutan, katuas ferik sira sei simu deit sira nia osan too fulan neen, needuni maske iha informasaun nebee too ba komunidade sira katak, idozu simu sira nia osan iha tinan ida nee remata ona, ida nee la loos.
“Hau hatete ona ba idozus sira katak, imi lalika rona informasaun husi parte nebee deit maibe tenki rona informasaun husi xefi aldeia no xefi suku sira. Kuandu sira mak hatoo informasaun sira nee, entaun loos, tanba sira mai rona informasaun iha Sub Distritu. Hau mos dehan ona ba sira katak, pagamentu idozu ida ohin, nee pagamentu fulan neen nian, nebee iha parte balun iha idozu nebee mak simu fulan 6 nian, balun simu mos la too fulan 6, tanba haree ba iha data rejista ida nee, balun bele simu fulan 2, fulan 5 no fulan 3. Ida nee nia razaun tanba prosesu rejista nee mak determina,” katak Simplicio.
Nia foo ezemplu, see idozu nee rejista iha fulan 6 kotuk ba (Janeiru), entaun nia simu husi Janeiru too Junho. See nia foin mak rejistu iha fulan Fevereiru, Marcu ka Abril, entaun sura kedas husi fulan ida nebaa mai too iha Junho. Tanba nee, osan nebee idozus sira simu, sei la hanesan, maibe ba sira nebee antigun, ida nee sei simu normal husi Janeiru too Junho.
Afonso da Costa, nudar idozu husi Suku Bidau Santa Ana, informa katak, nudar idozu nia senti kontenti tanba governu bele ajuda katuas ferik sira liu husi osan terseira idade ida nee.
Entertantu Albino da Costa, husi Suku Bidau Santa Ana mos dehan,”ami senti kontenti ho haksolok tanba ohin (Segunda-red) ami bele simu osan tuir idozus nian. Estadu hakarak oferese osan ida nee ba ami, no liu husi osan nebee mak iha, hau sei uza ba hau nia presiza lor-loron nian, nunee mos liu husi osan nebee simu, sei uza ba han, selu labarik nia eskola ho trata hatais nian. Entertantu osan nebee mak ami simu ida nee, ami senti la sufisiente ba ami nesesidade maibe estadu oferese ona entaun ami simu deit maski osan ida nee la too ba ami atu halao ami nia presiza lor-loron nian, hanesan ba presiza familia uma laran nian, ida nee ba loron ida ka rua bele sufisiente ba ami nia familia,” tenik Albino.
Tuir obesrvasaun STL, maske pagamentus ba terseira idade nee tuir orarariu hahuu iha tuku 8.00 dadersan, maibe realiade, too ona tuku 10.00, osan seidauk too ba iha katuas-ferik sira nia liman. Katuas ferik sira kontinua hein nafatin atu bele hetan sira nia direitu. lia

Tidak ada komentar:

Posting Komentar