Rabu, 30 Maret 2011

Primeiru-Ministru iha Universidade Indonézia: “Husik tiha konflitu hodi dezenvlove ita nia rain”


Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão,  hala’o Palestra iha Universidade Indonézia (UI), Jakarta, depok ho tema “Harii Estadu – Timor-Leste rejiaun no iha mundu”. Xanana Gusmão, simu direta hosi Reitór Universidade Indonézia (UI), Profesór. Dr. der Soz Gumilar Rusliwa Somantri ho senadu Universidade nian nomós estudante sira ne’ebé reprezenta hosi departementu oin-oin, iha edifisiu Universidade Indonézia (UI), Tersa 22/03.
Iha palestra ne’e, Primeiru-Ministru ko’alia kona-ba lema Governu nian mak “Harii Estadu – Timor-Leste rejiaun no iha mundu”. Tan ne’e, husu ba estudante no joven sira hosi Nasaun rua ne’e atu husik tiha konflitu sira hodi dezenvolve nasaun rua ne’e, hateten Primeiru-Ministru.
Hafoin liu tiha palestra, moderadór, Profesór Dr. Bambang Laksmono, ne’ebé hanesan Dekanu ba Fakuldade Siénsia Sosiál no Polítika, Universidade Indonézia nian, loke sesaun husu no hatán entre estudante sira no oradór, kona-ba identidade saida mak Timor-Leste iha hodi tama ba adezaun ASEAN no planu  dezenvolvimentu saida mak Governu iha hodi dezenvolve Timor-Leste.
Hatán ba dúvida hirak ne’e, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten katak, atu adere ba ASEAN, ne’e la’ós bazeia ba identidade, tanba ita hatene katak iha nasaun ida nia laran iha diferensa barak hanesan Timor-Leste rasik nu’udar rai kiik maibé nia iha dialetu oin-oin.
Timor-Leste nia habitante tokon ida de’it maibé iha dialetu tolu nulu resin lima. Indonézia mós iha dialetu barak, maibé kestaun kona-ba identidade linguístika labele sai kritériu úniku hodi adere ba ASEAN. Lokalizasaun jeográfika mak importante liu.
Kona-ba Planu Dezenvolvimentu Timor-Leste nian katak, agora Governu rasik iha ona Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN), ne’ebé durante fulan ualu nia laran hala’o ona konsulta ba iha populasaun sira hotu iha Timor  ne’ebé konsentra iha kada Sub-Distritu sira. Iha PEDN ne’e, programa sira sei halo kada faze iha tempu badak no tempu naruk, aleinde ne’e, iha tempu besik  Governu sei lori ba Parlamentu Nasionál atu hetan aprovasaun, hateten Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.
Ikus mai iha rezumu badak ne’ebé halo hosi moderadór katak, entrega tomak ba iha estudante sira atu bele foti konkluzaun rasik tuir kontestu palestra, no moderadór ne’e rasik foti mós konkluzaun hosi paelestra no hatán ba dúvida sira mak iha pontu balu mak hanesan: “Prizaun Cipinang, Jakarta, bele sai hanesan Universidade ida ne’ebé nia kualidade mak produs kandidatu ba lideransa nasaun sira nian. Tan ne’e Universidade Indonézia bele halo Kompetisaun ho  Prizaun Cipinang, ne’ebé bele prodús lider hanesan Sr. Primeiru-Ministru (Cipinang bisa memprodus Sarjana seperti Pak Perdana Mentri, Kay Rala Xanana Gusmão), tanba sá mak Timor-Leste tenke haketak aan hosi Indonézia (mengapa Timor-Leste harus berpisah dari Indonesia) maibé iha ditadu dehan katak, domin ne’ebé iha la’ós atu sai ninian (akan tetapi ada pepatah yang menyatakan cinta tak selamanya memiliki).
Palestra ne’e hetan entusiazmu maka’as hosi lideransa Universidade Indonézia  no universitáriu sira ho  másimu.
Akompanha Primeiru-Ministru, iha palestra ne’e mak hanesan, Ministru Negósius Estranseirus (MNE), Zacarias Albano da Costa, Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu (MED), Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Sekretáriu Estadu Defesa (SED), Júlio Tomas Pinto, Embaixador Timor-Leste ba Indonézia, Manuel Serrano, Diretór Servisu Nasionál ba Intelejénsia (SNI), Cirilio Cristovão, Majór Jenerál, F-FDTL, Taur Matan Ruak no komitiva tomak.

http://timor-leste.gov.tl/?p=4812&lang=tp&n=1

Tidak ada komentar:

Posting Komentar